Društvo

U IŠČEKIVANJU SUDARA VIRUSA Od gripa i korone sačuvaće nas TRI FAKTORA

U sudaru novog virusa korona s drugim respiratornim infekcijama koje se javljaju u jesen, poput gripa, može doći do pogoršanja epidemiološke situacije, upozorenja su epidemiologa, kako u Srpskoj, tako i šire.

U IŠČEKIVANJU SUDARA VIRUSA Od gripa i korone sačuvaće nas TRI FAKTORA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Istovremena cirkulacija virusa gripe i korona virusa, naime, može dovesti do povećanog obolijevanja, učestalijih komplikacija i umiranja od ovih bolesti, zbog čega bi moglo doći i do opterećenja zdravstvenog sistema, kao i društva u cijelini. Situacija može biti komplikovana i za pojedinca, jer se, upozoravaju ljekari epidemiolozi, može desiti da osoba istovremeno ima i grip i virus korona.

Zbog svega toga je, poručuju, još važnije striktno provođenje svih preporučenih mjera za sprečavanje i suzbijanje pojave širenja respiratornih infekcija. To se prvenstveno odnosi na nošenje maske, držanje distance i često pranje ruku.

Kako je za Srpskainfo objasnila epidemiolog Instituta za javno zdravstvo RS Ljubica Jandrić, olakšavajuća je okolnost to što za zaštitu od obje respiratorne bolesti, gripa i virusa korona, važe identične mjere prevencije.

FOTO: SCREENSHOT ATV
FOTO: SCREENSHOT ATV

– Nošenje zaštitne maske je važno, ona štiti ljude od svih akutnih respiratornih infekcija i najjednostavnija su mjera prevencije. Isto tako, građani treba da se nastave pridržavati mjera redovne higijene, dezinfekcije, držanja distance, redovnog provjetravanja prostorija – ističe doktorka Jandrić.

Po njenim riječima, uobičajena sezona pojave respiratornih infekcija najčešće je tokom jeseni, zime i ranog proljeća. Maksimum pojave zavisi od vremena samog početka, a najčešće je u kasnu zimu i rano proljeće.

– Ono što je karakteristika za ove periode s epidemiološkog aspekta su niže temperature, odnosno hladnije vrijeme, što pojedinim uzročnicima zaraznih bolesti odgovara za duži opstanak u vanjskoj sredini. Osim navedenog, duži boravak u zatvorenom prostoru uslovljava bliske kontakte, koji utiču na lakše i brže prenošenje respiratornih infekcija kapljicama prilikom govora, kihanja i kašljanja. Isto tako, u zimskom periodu, zbog nižih temperatura, neprilagođenim oblačenjem može doći do rashlađivanja organizma, što povećava osjetljivost na infekcije. Smanjen je i unos hrane bogate vitaminima, kao što su voće i povrće, a to utiče na stanje imuniteta i opštu otpornost organizma – objašnjava Jandrićeva.

FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA

U dosadašnjem toku epidemije pokazalo se, podsjeća, i da uzročnik kovid-19 bolesti cirkuliše i u toku ljeta, što nije uobičajeno za respiratorne infekcije, a za što stručna javnost nema odgovor. U jesenjem periodu se svakako očekuje nastavak cirkulacije ovog virusa.

Pročitajte još

Maksimum javljanja respiratornih infekcija je od decembra do februara.  U ovom periodu godine ljudi uobičajeno borave više vremena u zatvorenom prostoru. Uzročnici respiratornih infekcija se šire putem vazduha, što predstavlja jedan od važnih faktora rizika za učestalije javljanje ovih infekcija u zimskom periodu.

– Prevencija uobičajenih respiratornih infekcija i infekcije izazvane virusom korona je uglavnom ista i odnosi se na nošenje maski, izbjegavanje bliskog kontakta s oboljelim osobama, izbjegavanje boravka u zatvorenim prostorima, pogotovo ako se u njima nalazi puno ljudi, često provjetravanje prostorija, boravak na svježem vazduhu i, svakako, jačanje imuniteta svakog pojedinca. Kao mjere za jačanje imuniteta preporučuje se raznovrsna ishrana bogata vitaminima i mineralima, dovoljno sna, izbjegavanje stresnih situacija, umjerena fizička aktivnost – kaže načelnica Službe porodične medicine Doma zdravlja Banjaluka Kosana Stanetić.

Za jačanje organizma i imunog odgovora mnogi ljekari preporučuju i uzimanje vitamina C, D, kao i cinka. 

Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje i vakcinaciju protiv sezonskog gripa, jer se na taj način štiti stanovništvo od gripa koji može biti ozbiljna bolest, naročito kod starijih ljudi i osoba sa hroničnim obolenjima.

Vakcinacija u oktobru

Fond zdravstvenog osiguranja RS i ove godine finansira četvorovalentnu vakcinu protiv sezonskog gripa za najugroženije kategorije stanovnika, a obezbijeđeno je 20.000 doza vakcina, što je više u odnosu na prethodne godine, zbog aktuelne epidemiološke situacije.

FOTO: SIPHIWE SIBEKO/ POOL/EPA
FOTO: SIPHIWE SIBEKO/ POOL/EPA

Vakcinacija u domovima zdravlja i Institutu za javno zdravstvo RS bi trebalo da počne u toku oktobra.

Ovu vakcinu najugroženije kategorije građana dobijaju besplatno, jer je u potpunosti finansira Fond zdravstvenog osiguranja. Iz Fonda su pozvali osiguranike da iskoriste svoje pravo da besplatno prime vakcinu protiv sezonskog gripa jer, prema ocjenama epidemiologa, vakcinacija je ove godine naročito značajna za rizične kategorije građana.

Pravo na ovu vakcinu, podsjećaju, imaju pacijenti na hemodijalizi, pacijenti oboljeli od dijabetesa – insulin ovisni, osobe sa hirurškim intervencijama na srcu, HIV pozitivne osobe i oboljeli od AIDS-a, djeca oboljela od cistične fibroze pluća i djeca koja su liječena od reumatske groznice s promjenama na srcu, oboljeli od mišićne distrofije i multiple skleroze, pacijenti koji su završili sa prijemom hemoterapije i nemaju kliničke znake bolesti, osobe s posebnim potrebama u kolektivnom smještaju, te zaposleni na infektivnim klinikama i jedinicama intenzivne medicine.

Gubitak čula okusa i mirisa

Simptomi kod oboljelih od novog virusa korona su veoma slični simptomima sezonskog gripa, a to su: povišena tjelesna temperatura, grlobolja, kašalj, opšta slabost i ponekad kratak dah.

Stručnjaci podsjećaju i da je gubitak čula mirisa i okusa najznačajniji simptom koji ukazuje na visok rizik od korona virusa.

Najčešće ljudski korona virusi uzrokuju blage do umjerene bolesti gornjih disajnih puteva, kao što je prehlada (curenja nosa, glavobolja, kašalj, grlobolja, povišena temperatura). Uočeno je da ljudi s postojećim hroničnim stanjima imaju povećanu osjetljivost na teže oblike bolesti.

Postojeće hronične bolesti kao što su povišen krvni pritisak i druge kardiovaskularne bolesti, dijabetes, problemi sa jetrom i druga respiratorna oboljenja, mogu češće dovesti do teških formi.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije