Društvo

U RS djece bez roditeljskog staranja ima 315: Broj zahtjeva za usvajanje je veći, ali realizacija sve manja

Djeca bez roditeljskog staranja u Republici Srpskoj su djeca koja su zbrinuta u Domu Rada Vranješević, hraniteljskim porodicama, srodničkim hraniteljskim porodicama, itd, a prema posljednjim zvaničnim podacima sa 2020. godinom u Republici Srpskoj ih je ukupno 315.

U RS djece bez roditeljskog staranja ima 315: Broj zahtjeva za usvajanje je veći, ali realizacija sve manja
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Postupak usvojenja regulisan je Porodičnim zakonom. Potpunim usvojenjem se između usvojioca i njegovih srodnika i usvojenika i njegovih potomaka zasnivaju odnosi srodstva, kao da se radi o krvnom srodstvu.

– Potpuno se može usvojiti dijete uzrasta do pet godina, koje nema žive roditelje, ili su mu roditelji nepoznati, odnosno koji su dijete napustili, a više od jedne godine ne zna im se mjesto boravka ili čiji su roditelji pred nadležnim organom starateljstva pristali da njihovo dijete bude potpuno usvojeno – kažu Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS.

Pročitajte još

Nepotpunim usvojenjem između usvojenika i usvojioca i njegovih potomaka zasnivaju se odnosi srodstva kao i prava i dužnosti koja po zakonu postoje između roditelja i djece ako zakonom nije drugačije određeno. Nepotpuno usvojeno može biti dijete starije od pet godina.

Članom 147. Porodičnog zakona propisano je da usvojilac može biti samo državljanin Republike Srpske. Izuzetno, usvojilac može biti i strani državljanin ako za to postoje naročito opravdani razlozi.

Usvojenje sa elementom inostranosti se ne može zasnovati bez odobrenja Ministarstva zdravlja i socijalne zašitite Republike Srpske.

Prilikom usvojenja djeteta, bračni par koji želi usvojiti dijete prolazi detaljnu obradu u cilju utvrđivanja opšte i posebne podobnosti za usvojenje djeteta. Usvojenje mora biti u interesu usvojenika.

– Svakako, djeca bez roditeljskog staranja nisu samo djeca bez roditelja, već i djeca roditelja koji su privremeno ili trajno spriječeni da vrše roditeljsku dužnost (roditelji ove djece su živi, ali su iz bilo kog razloga, privremeno ili trajno, spriječeni da vrše roditeljsko pravo). U tom smislu, djeca čiji su roditelji privremeno spriječeni da vrše roditeljsku dužnost, nisu potencijalni usvojenici – kažu iz resornog ministarstva.

dom rada vranjesevic ispred kojeg su dva dječaka
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

S obzirom na to, broj zahtjeva za usvajanje je uvijek veći od broja realizovanih usvojenja zbog činjenice da većina djece bez roditeljskog staranja koja su u ustanovi za smještaj djece bez roditeljskog staranja ili u hraniteljskim porodicama imaju svoje biološke porodice, ali su iz različitih razloga (npr. socio-ekonomskih) trenutno izuzeta iz svojih porodica, često do osnaživanja same porodice i povratka.

– Prema podacima centara za socijalni rad, u 2020. godini (podaci za 2021. godinu se prikupljaju) u Republici Srpskoj je bilo 34 zainteresovanih usvojilaca, dok je u 2019. godini bilo 18 zainteresovanih usvojilaca. U 2020. godini u Republici Srpskoj zabilježena su četiri zasnovana potpuna usvojenja, kao i pet nepotpunih. U 2019. godini zabilježena su dva zasnovana potpuna usvojenja, dok zasnovanih nepotpunih usvojenja nije bilo – istakli su iz Ministarstva za portal InfoBijeljina.

Osim usvojenja, postoje i drugi oblici zbrinjavanja djece bez roditeljskog staranja poput hraniteljstva.

Zbrinjavanje u hraniteljsku porodicu je oblik zbrinjavanja korisnika u porodicu koja mu obezbjeđuje zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, koja brine o ličnosti korisnika i pomaže mu u ostvarivanju njegovih prava i izvršavanju obaveza. Pravilnik o hraniteljstvu propisuje vrste i oblik zbrinjavanja u hraniteljsku porodicu.

Zasnivanjem hraniteljstva uspostavlja se odnos između djeteta i hranitelja koji odgovara odnosu dijete – roditelj. Hranitelji preuzimaju neposrednu brigu o djetetu i imaju dužnost da se staraju o njegovom zdravlju, razvoju, vaspitanju i obrazovanju, a u cilju njegovog osposobljavanja za samostalan život.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Zahvaljujući modelu hraniteljstva, djeca imaju priliku da odrastaju u porodičnom okruženju, da dobiju adekvatnu zaštitu i brigu, zdravstvenu zaštitu, vaspitanje i sve ono što je djetetu potrebno kroz odrastanje. Razvijaju se emotivne veze, imaju uzore na koje mogu da se ugledaju i mogućnosti da izrastu u zdrave i dobre ljude.

– Prema posljednjim zvaničnim podacima sa 2020. godinom, postoji ukupno 137 hraniteljskih porodica za djecu u koje je smješteno 196 djece. U hraniteljskim srodničkim porodicama smješteno je 98 djece.  Potencijalni usvojitelji ili hranitelji sve informacije, podatke u procesu usvojenja – hraniteljstva mogu da dobiju u centrima za socijalni rad – kažu iz Ministarstva.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije