Biznis

"Veliki je rizik ako zima bude jaka" Cijena gasa juče ponovo "divlja", širom Evrope POSKUPLJUJE I STRUJA

Ponovo gledamo nove, veće cijene, i gasa i struje po svijetu.

"Veliki je rizik ako zima bude jaka" Cijena gasa juče ponovo "divlja", širom Evrope POSKUPLJUJE I STRUJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Evropom i ovih dana tutnji pravi energetski cunami, a konkretne cijene, kao i očekivanja nikako ne ulivaju nadu da bi situacija sa energentima mogla uskoro da se stabilizuje.

Naprotiv, ono što smo na berzama vidjeli prethodnih dana, ali i juče, govori da bi gas, ali i struja mogli da budu još skuplji.

Prema podacima evropskih berzi, gas je juče, po prvi put od oktobra, poskupio za čak 5,3 odsto i trgovanje je počelo sa cijenama od preko 1.400 dolara za 1.000 kubnih metara.

Još više brine brzina rasta cijene jer je juče u samo nekoliko minuta, i cijena gasa, pa samim tim i struje, nastavila sa rastom i popela se na 1.428 dolara za 1.000 kubika. Na tržištu električne energije to se preslikalo na cijenu struje od 122,5 evra po MWh.

Tako postaje i više nego očigledno da evropskim komšijama prijeti nova energetska kriza.

Srbija je istvremeno energetski stabilna, a imajući u vidu ugovor sa Rusijom koji im je obezbijedio i više nego jeftin gas u narednih šest mjeseci, ali i mogućnost naših termoelektrana da proizvedu dovoljno električne energije.

– Na evropskom tržištu gasa, možda i zanimljivije vidjeti kako se za period od 22. novembra do 23. marta naredne godine mijenjaju cijene. Mnogo su veće, a to govori da tržište izgleda računa da će se trenutna “zategnutost” preliti sa ove zime na sljedeću – piše na Tviteru glavni dopisnik Blumberga za energetiku Havier Blas.

Upozorava i MMF

– Za sada, čak i kratkoročno…tokom nekoliko zimskih mjeseci cijene energije će biti visoke, očekujemo da će ponovo početi da padaju do kraja prvog i tokom drugog kvartala naredne godine – rekla je glavna ekonomistkinja MMF-a, Gita Gopinat u intervjuu za agenciju Frans pres.

Ona je priznala da je veliki rizik ako bude jaka zima koja bi mogla da dovede do mnogo većih prekida struje i koji bi imali mnogo veći uticaj u svijetu.

– Najgori scenario je da imamo posebno hladnu zimu u sjevernoj hemisferi sa rastom tražnje energije. I paralelno da nismo riješili problem sa poremećajima u lancima proizvodnje – dodala je ona.

Sada očigledno samo gledamo nastavak lošeg početka.

FOTO: B.T./RAS SRBIJA
FOTO: B.T./RAS SRBIJA

U oktobru se podsjetimo evropska i svjetska javnost suočila sa nizom problema vezanim za stabilno snabdevanje energijom. Struja je tada u više navrata nestajala u Libanu, uvedene su restrikcije u Indiji i na sjeveru Kine, proizvodnja iz hidroelektrana je u Južnoj Americi pala za čak 90 odsto…

Domino efekat, prvo povećane potražnje za drugim energentima, a onda i poskupljenja ostalih proizvoda u privredi pogodio je zemlje širom Evrope. Italija, Austrija, Velika Britanija, Bugarska, Rumunija redom su bilježile više cijene. Albanija je na kratko uvela vanredno stanje, a Sjeverna Makedonija je proglasila energetsku krizu.

Cijene fjučersa gasa su potom pale ispod 1.000 dolara za 1.000 metara kubnih, ali problemi su samo nastavili da se nižu.

Španci upalili termoelektranu koju su ljetos ugasili

Sa većom potražnjom za električnom energijom, i sve manje raspoloživih energenata, natjerala je špansku kompanij Endesa da ponovo pokrene elektranu na ugalj koju su ugasili u julu ove godine.

Rast cijena se poklopio sa remontom 3 od 5 nuklearnih elektrana i padom proizvodnje struje iz hidroelektrana usljed malih padavina, prenio je tada Tanjug.

Endesa je tom prilikom pokrenula u rad jednu jedinicu elektrane na ugalj As Pontes, snage 1.400 megavata.

Ukrajina isključila 90 odsto kapaciteta

Sredinom prošlog mjeseca, prema podacima kompanije “Ukrenegro”, u Ukrajini je bilo isključeno čak 90 odsto kapaciteta termoelektrana. Ukupno, kako se navodilo, nije radilo rekordnih 14 energoblokova, dok je remont trajao u šest.

Samo 3 od 23 bloka su u tom trenutku funkcionisala.

Moldavija jedva isplatila dug

Moldavija je u nedostatku energenata počela da planira dogovor sa Evropskom unijom o dodatnim isporukama gasa preko susjedne Rumunije s obzirom da je ruski koncern „Gasprom“ smanjio isporuke, prenio je tada britanski list „Fajnenšel tajms“.

Vlada prozapadne predsjednice Maje Sandu proglasila je vanredno stanje nakon što je njen gasni ugovor sa Gaspromom istekao krajem septembra, kada su se dvije strane sukobile oko cijene i drugih detalja novog sporazuma.

FOTO: OLIVER BUNIĆ / RAS SRBIJA
FOTO: OLIVER BUNIĆ / RAS SRBIJA

Jedan od portparola Gasproma je tada izjavio da postoji mogućnost potencijalnog prekida snabdjevanja ukoliko ne bude isplaćen novac koju vlada Moldavije duguje.

– Suma je 1,3 milijarde moldavskih leja (73,69 miliona dolara). Aktivno radimo sa vladom na rješavanju problema u roku koji je naveden u notifikaciji. Nadam se da ćemo uspjeti da riješimo ovaj problem – istakao je on.

Krajem novembra, tačnije 26. novembra, nacionalni gasni operater Moldavijagas je saopštio da je isplaćen dug prema “Gaspromu” te su se isporuke nastavile.

Poljska ograničila cijene

Poljski premijer Mateuš Moravjecki je nedavno najavio da će Poljska smanjiti poreze na benzin, gas i struju i obezbjediti novčanu pomoć domaćinstvima u okviru programa vrijednog 2,4 milijarde dolara.

Porez na dodatu vrijednost (PDV) na gas biće srezan od januara do marta na 8,0 odsto sa sadašnjih 23, a PDV na električnu energiju će u prva tri mjeseca 2022. godine iznositi 5,0 odsto umjesto 23 .

Norveška vlada dijeli račune sa građanima

Norveška vlada želi građanima da olakša teret sve većih računa za struju.

Domaćinstva koja dobiju izrazito visoke račune za električnu energiju će, kako prenose agencije, dobiti vladinu pomoć tako što će im država platiti polovinu od onoga što prelazi graničnu cijenu od 7,8 centi po kilovatu.

Mjera stupa na snagu u decembru i trajaće do marta.

– Vanredna situacija zahtjeva vanredne mjere, rekao je premijer Jonas Gar Stor na konferenciji za novinare u subotu u Oslu – prenijela je Hina.

Prema vladinim procjenama, za ovu pomoć građanima država će izdvojiti 560 miliona dolara.

U Velikoj Britaniji ugašeno 20 kompanija

Više od 20 energetskih kompanija u Velikoj Britaniji, koje snabdjevaju domaćinstva i preduzeća i gasom i strujom, propalo je od septembra, boreći se sa rekordno visokim veleprodajnim cijenama, jer regulatorna gornja granica cijena ograničava koliki dio rasta troškova može da se prenese na kupce.

U oktobru su referentne britanske veleprodajne cijene gasa dostigle rekordne vrijednosti i bile su za oko 500 odsto više nego u januaru, jer je globalna potražnja za gasom skočila sa oporavkom ekonomija od pandemije.

Cijene su od tada pale, ali su i dalje za preko 300 procenata više nego na početku godine.

Prema procjenama Ofgama, britanskog energetskog regulatora, očekuje se da će cijene ostati na visokom nivou ove zime jer su zalihe gasa i snabdjevanje Evrope ruskim gasom manje nego prethodnih godina.

Kriza kao 1973. godine

Sa druge strane, postoje i pesimističnije prognoze. Prema stručnjacima Saksa banke, vrlo je izvjesno da će ova kriza biti nalik onoj iz 1973. godine, ako ne i gora.

Direktor za investicije “Sakso Banke” Stin Jakobsen je nedavno izjavio da vjeruje kako ćemo ove zime svjedočiti vrhuncu energetske krize.

FOTO: O. BUNIĆ/RINGIER
FOTO: O. BUNIĆ/RINGIER

– Tako nešto nismo doživjeli od 1973. godine. Ali, ove godine, ove zime ćemo to vidjeti – istakao je on.

– Zima u evropskim državama može biti teška, jer je cijena gasa veoma visoka. Potražnja je mnogo veća od ponude – rekao je i zamjenik poljskog energetskog koncerna PGNiG, Pšemislav Vaclavski, na marginama 23. Svjetskog naftnog kongresa koji se održava u Hjustonu.

Srbija izbjegla problem

Srećom, Srbija je ove nedaće izbjegla time što su nakon sastanka predsjednika Vučića i Vladimira Putina, obezbijeđene dovoljne količine gasa po pristupačnim cijenama za narednih 6 mjeseci kako za grijanje tako i za proizvodnju struje.

Nadležni organi su u više navrata, u posljednjih par mjeseci, potvrdili da do kraja grejne sezone neće doći do poskupljenja.

Kako je nedavno izjavio predsjednik Vučić, Srbija ima ugovorenu količinu od dvije milijarde kubnih metara gasa godišnje.

– Od 1. januara do kraja maja po ugovoru nam pripada 920 miliona kubika po cijeni od 270 dolara – objasnio je Vučić i dodao da ćemo ipak potrošiti 1,2 ili 1,3 milijarde, tako da ćemo, u jednom trenutku, morati da nabavimo još, kako bi nadomjestili razliku, piše Blic.

Popravljen TENT A

Kvar na bloku A1 TENT-a Obrenovac je otklonjen noćas i građani su dobili struju i grijanje, potvrdio je predsjednik te opštine Miroslav Čučković, prenio je RTS.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije