Magazin

Znaju prije nas: Životinje mogu da predosjete zemljotres, evo kako se ponašaju

Razorni zemljotresi, poplave, cunami talasi, masivni odroni... samo su dio sa spiska kataklizmi koje s vremena na vrijeme pogađaju našu planetu i život na njoj.

pas na ruševinama
FOTO: BEICHUAN/EPA

Najnoviji zemljotres koji je pogodio Tursku jedan je od najstrašnijih u istoriji ove zemlje. U moru informacija koje pristižu iz minute u minut, pojavljuju se i neke koje su na prvo čitanje sitne i ne tako važne, a na drugo i svako naredno iščitavanje shvatimo da su veoma moćne.

Takva je i vijest o sportisti koji je izjavio da se njegova porodica nalazi u Adani uništenoj zemljotresom. Samo zahvaljujući psu koji je počeo da zavija minut prije potresa, supruga ovog sportskog radnika na vrijeme je izašla iz stambene zgrade koja je potom srušena.

Kako je pas znao da će se nešto strašno dogoditi pa je lavežom upozorio vlasnicu? Na osnovu čega je osjetio “nešto”?

Žabe otkrivaju predseizmičke znake

Svjedoci smo mnogobrojnih primjera o uznemirenim životinjama koje predosjećaju prirodne katastrofe: kokoške se raskokodaču, psi cvile ili laju, mačke se zavlače na skivena mjesta… Kako tvrde biolozi, i skakavci su odlični ekstrasenzori, jer osjete najmanje promjene u prirodi. Među najsenzibilnijim životinjama su žabe: zabilježeno je da su pobjegle iz svog prebivališta uoči katastrofnog zemljotresa u Italiji, u gradu Akvili 2009. godine. One su napustile svoju koloniju za razmnožavanje tri dana prije zemljotresa. Nauci je neobjašnjivo kako su osjetile potres, ali je većina “žabljih” parova i mužjaka pobjegla iz te oblasti. Fascinantno je da su žabe reagovale na seizmičku aktivnost iako su bile udaljene 74 kilometra od epicentra zemljotresa, objavili su biolozi u časopisu Žurnal of Zoologi.

žaba
FOTO: ARTUR HOMAN/YOUTUBE/SCREENSHOT

Teško je objektivno proučiti kako životinje reaguju na seizmičku aktivnost, dijelom zato što su razorni zemljotresi rijetki i nepredvidivi. Neke studije tvrde da ribe, glodari i zmije imaju tendenciju da bježe iz staništa neposredno prije zemljotresa, a ne danima prije događaja.

Pročitajte još

Biolog dr Rejčel Grant sa Univerziteta u Milton Kejnsu u Velikoj Britaniji rutinski je proučavala ponašanje kolonija žaba krastača u Italiji otprilike u vrijeme kada se dogodio veliki zemljotres. Njene studije su uključivale 29-dnevni period prikupljanja podataka prije zemljotresa koji je pogodio Italiju 6. aprila 2009, u vrijeme dok se događao i nakon njega. Dr Grant je tada proučavala krastače 74 km dalje od Akvile, u jezeru San Ruffino u centralnoj Italiji.

Pet dana prije zemljotresa, broj mužjaka u koloniji za razmnožavanje opao je za 96 odsto, a tri dana prije potresa, broj gnezdećih parova je naglo pao na nulu! “Ljubavna” aktivnost žaba je ponovo aktivirana tek šestog dana poslije zemljotresa.

Ova studija je jedna od prvih koja je dokumentovala ponašanje životinja prije, tokom i poslije zemljotresa, izjavila je dr Grant, dodajući da vjeruje kako su krastače pobjegle na višu nadmorsku visinu, gdje su bile izložene manjem riziku od odrona kamenja, klizišta i poplava.

Nejasno je kako žabe osjećaju predstojeću seizmičku aktivnost. Promjena u ponašanju žaba poklopila se sa poremećajima u jonosferi, što su istraživači otkrili u vrijeme potresa u Akvili pomoću tehnike radio sondiranja veoma niske frekvencije. Takve promjene u atmosferi su povezivane sa oslobađanjem gasa radona, ili gravitacionih talasa, prije zemljotresa.

Nalazi dr Grant sugerišu da su krastače sposobne da otkriju predseizmičke znakove kao što su oslobađanje gasova i naelektrisanih čestica i da ih koriste kao oblik sistema ranog upozoravanja na zemljotrese.

Budući “uzbunjivači”

Kada je 26. decembra 2004. Indijski okean pogođen zemljotresom jačine 9.0 Rihterove skale, nije bilo izvještaja o stradalim životinjama u priobalju. Zvaničnici zaduženi za zaštitu divljih životinja u Šri Lanki kažu da u toj zemlji nije nađena nijedna mrtva životinja. Navodi se da su ogromni talasi udarali u Nacionalni park “Jala”, gdje su živjele stotine slonova i leoparda. Ne samo da nije bilo mrtvih životinja, već nije pronađen nijedan stradali zec, izjavio je tadašnji upravnik parka, dodajući da su životinje nekako znale šta se sprema pa su se sklonile.

Istraživači su slučajno prisustvovali promjeni ponašanja pustinjskih mrava kada se 1992. desio zemljotres u pustinji Mohave, u Kaliforniji. Mravi međutim nisu mrdnuli prilikom zemljotresa jačine 7,4 stepena Rihtera! Čudno ponašanje životinja uoči zemljotresa primijećeno je i na Filipinima, gdje je posljednji potres, jačine 6.0 stepeni po Rihteru, zabilježen 1. februara: mačke i psi su hodali nisko spuštenih tijela, ribe su iskakale iz reka i jezera, a krokodili su se okupljali u grupe.

Uoči zemljotresa mačke, krave, psi, ptice i druge životinje postaju nervozne i počinju da drhte. Ovakvo ponašanje uočava se gotovo kod svakog kućnog ljubimca: zahvaljujući njihovoj prekogniciji, bila ona rezultat šestog ili nekog drugog čula, životi mnogih ljudi su spaseni.

Biolozi koji su slučajno ili namjerno proučavali uticaj nadolazećih prirodnih katastrofa na životinje, pogotovo vodozemce, kažu da će oni u budućnosti moći da se integrišu u sistem koji će obaviještavati o pojačanim seizmološkim aktivnostima, prenosi Telegraf.rs.

Potresi koje su predvidjele životinje

Osim zemljotresa, životinje predviđaju i druge nepogode: poplave, vulkanske erupcije… “Opšta” pravila ponašanja životinja prije zemljotresa su odlazak pernatih životinja sa voda, bježanje koka i drugih domaćih životinja iz dvorišta i prerano kukurikanje pijetlova. Čudno ponašanje divljih životinja zabilježeno je uoči mnogih razornih zemljotresa: srne su napuštale šume i silazile u sela, pčele su napuštale košnice, razne životinje koje žive pod zemljom izlazile su iz rupa…

Zabilježeno je da su za gotovo svaki razorniji potres životinje “slale” upozorenja: navodno prvi podaci o tome potiču iz 373. godine prije naše ere, pet dana prije potresa kod grčkog mjesta Helike, na severu Peloponeza, kad su glodari, zmije, lasice i crvi pobjegli iz grada.

Krajem 17. vijeka, zavijanje pasa spasilo je živote stanovnicima jednog zamka u Austriji. Potres u Napulju 1851. godine najavile su svinje koje su se međusobno ujedale desetak dana uoči nesreće. Neposredno uoči zemljotresa oglasili su se i magarci, neobično dugim i glasnim njakanjem.

Zemljotrese su najavljivale i zmije koje su čak izlazile na sneg, pacovi i drugi glodari. Zabilježeno je da se uoči prirodnih katastrofa, kao što je zemljotres, izgubi mnogo kućnih ljubimaca.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu