Kolumne

Bajden, Tramp i mi

Građani u BiH više su pratili kampanju i same američke predsjedničke izbore nego vlastite lokalne. Onda možete da mislite kakav je rijaliti bio „preko bare“.

Slobodan Popadić
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Kako god, Džo Bajden je izvjesno novi šef najmoćnije države svijeta, Donald Tramp smišlja način kako da najbezbolnije prizna poraz nakon što se prvo on proglasio za pobjednika, a nama ostaje da žanjemo što smo posijali.

A posijali smo svašta što ne bi trebalo. Prije svega, uranili smo. Dok je čitav svijet, koji takođe ima simpatije i za Trampa, i za Bajdena, mudro čekao da vidi ko je jači, pa da mu se pridruži, umili, privuče, neki od ovdašnjih lidera potrčali su amaterski, prije vremena, da izaberu stranu.

Elektori su htjeli da se opeku oni koji su čestitali Trampu, poput Janeza Janše, ili oni koji su Bajdena nazvali srbomrscem, poput Milorada Dodika. Ako ćemo pošteno, nije da Dodik nije u pravu. Bajdenov angažman na Balkanu u devedesetim, izjave koje je tada davao, fotografije koje su objavljivali svjetski mediji, lako mogu da navedu na zaključak da novi američki predsjednik nije naklonjen Srbima.

Problem je što sada sa „srbomrscem“ valja izdržati najmanje četiri godine. Ako je neko mislio da takve izjave neće niko primjetiti u opštoj ganguli američke predizborne kampanje, grdno se prevario. Američke službe u BiH znale su u Vašingrton da prenesu i mnogo bezbolnije stvari, za koje smo kasnije vidjeli da su doprle do samog vrha.

Pročitajte još

Mogli bi da se razočaraju i oni koji su po Sarajevu slavili Trampov poraz, uvjereni da će novi lider bombardovati Srbe, uvesti im sankcije i nametnuti unitarnu BiH. Kao prvo, nije isto biti senator u devedesetim i predsjednik SAD 2020. godine. Kao drugo, BiH je tek jedna od kockica američke spoljne politike i njihove administracije na Balkanu, a ta slagalica se slaže dugoročno i često se ne mijenja na bazi jednog predsjedničkog mandata. Ali, šta BiH zna šta je spoljna politika.

Drugi par obuće je to što su ovi izbori razotkrili sve mane američke demokratije, koju oni tako skupo prodaju, izvoze po cijelom svijetu. Vidjeli smo da i kod njih predsjednički kandidat zna javno da vrijeđa, da im je glasanje poštom rak-rana, da se otvoreno priča o krađi izbora i prekrajanju volje naroda. Vidjeli smo proteste onih koji ne priznaju poraz, zloupotrebu državnih resursa u stranačke svrhe, vidjeli smo da „tajkuni“ podržavaju kandidate za predsjednika.

Da ne pričamo o komplikovanom izbornom sistemu pred kojim čak i naš složeni izborni proces izgleda kao vesela sveska.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije