Naknade za vođenje računa, održavanje kartice, provizije za podizanje novca sa bankomata, mobilno i elektronsko bankarstvo, čekovi kao i drugi paketi koje nude, ovog ljeta će u pojedinim finansijskim ustanovama otići najviše i više od 200 odsto. Razlog je, kako kažu, ulaganje u modernizaciju i digitalizaciju.
Mnogi vlasnici računa u bankama počeli su da dobijaju obavještenja o novim tarifnicima od 1. avgusta. Izdavanje serije čekova umjesto 200, sada je 400 dinara, vođenje računa je skuplje za oko 80 odsto, hitno izdavanje platne kartice je bilo besplatno, a sada 400 dinara, dok je isporuka na kućnu adresu umjesto 50 sada 800 dinara, što je poskupljenje preko 15 puta. Ako neko želi hitno izdavanje kartice za 48 sati, to će koštati umjesto 500 – 700 dinara.
Ovo su ukratko stavke u takozvanom Prijedlogu izmjene ugovora o pružanju platnih usluga. Uprkos konkurenciji od 22 banke na tržištu, ponuda je slična, a mjesečno na razne nakadne prosječan korisnik računa, kartica i elektronskih transakcija, bankama ostavi najmanje 1.000 dinara. I to bez uračunatih kamata za kredite i dugove po karticama i dozvoljenom prekoračenju.
Vasić: Kriza nije mogla da obiđe ni banke
Prema riječima Vladimira Vasića, generalnog sekretara Udruženja banaka Srbije, banke nemaju određeni period kada mijenjaju cjenovnike, već to rade u skladu sa svojim procjenama i troškovima.
– Kriza koja je pogodila čitav svijet i udarila na sve segmente života, nije mogla da obiđe ni sektor bankarstva – kaže Vasić.
– Poljuljani lanci snabdijevanja u cijelom svijetu uticali su i na cijene hardvera i softvera, neophodne tehnološke opreme za razvoj savremenih bankarskih sistema. Iza svih servisa koji postoje za građane stoje velika ulaganja, pa je logično očekivati da će poskupjeti i naknade u skladu s velikim troškovima. IT oprema je poskupjela oko 30 odsto, a skočila je i cijena rada ovih stručnjaka. Njihove plate su višestruko veće od recimo zaposlenih na šalteru. Oko IT stručnjaka grabe se sve industrije, a neophodni su i u bankarstvu.
Kako Vasić kaže, najmanje 100 miliona evra je ulaganje banaka u visoke tehnologije. A već za tri godine zastarevaju i potrebna je nova.
Košta i provjera stanja
Kada je prije pola godine počela naplata novih usluga u velikom broju banaka, u asortimanu se našla i svojevrsna kazna od 1.000 dinara za pogrešno popunjenu uplatnicu. Isto toliko košta i neosnovana žalba. Uz ove stavke, mnogi zaposleni za vođenje računa, uz par kartica mjesečno izdvajaju od 250 do 800 dinara. Plaćanje mobilnom aplikacijom je najmanje 15 dinara, a naplaćuje se i provjera stanja na računu na bankomatima, uglavnom do 60 dinara.
Veća kamatna stopa?
Poslije drugog povećanja referentne kamatne stope, sredinom maja, ukupno sa jedan na dva odsto, očekuje se prelivanje i na cijene dinarskih kredita sa varijabilnom kamatnom stopom. Takvih je polovina, pišu Novosti.
Procjena je da će rata za pozajmicu od oko 300.000 dinara, na 48 mjeseci, biti skuplja do 140 dinara mjesečno. Ako Evropska centralna banka nakon zasjednja sredinom ovog mjeseca odluči da poveća kamatnu stopu, može da se očekuje i porast cijene kredita u evrima, u kojima je većina stambenih kod nas. Rata za zajam od 30.000 evra na 15 godina bila bi veća za pet do sedam evra.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu