Najnoviji događaji, ocenjuje BBC, predstavljaju odstupanje od dugogodišnjeg statusa koji je Kosovo uživalo kao “marionetski projekat zapadnih sila”.
Uz podsjećanje na nedavno povećanje taksi za 100 odsto na proizvode iz Srbije i, kako navode, današnje odluke o formiranju vojske, BBC primjećuje da se “obe ove mjere događaju protivno upozorenjima, prijetnjama i pozivima i od Evropske unije i od NATO”.
Ukazuje se da je srpska premijerka Ana Brnabić toliko nezadovoljna ovim vijestima da je, kako navode, pominjala i vojni odgovor, a da je predsjednik Aleksandar Vučić tražio podršku Rusije i Kine.
Inače, na teritoriji Kosova nalazi se 4.000 pripadnika KFOR koje je NATO tamo poslao 1999. godine, podsjeća se takođe i konstatuje da Priština izvlači dobrobiti iz ogromne količine međunarodne pomoći.
Uprkos tome, ukazuje se, kosovski premijer Ramuš Haradinaj, je nedavno optužio šeficu evropske dilomatije Federiku Mogerini da “guši” pregovore Beograda i Prištine, što se, kako se navodi, može protumačiti i kao “ujedanje ruke koja te hrani”.
Haradinaj je, naime, rekao da je Mogerinijeva transformisala dijalog o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine u dijalog o teroristima, podsjeća BBC.
Oni tumače da su se te njegove riječi najviše odnosile na mnogorojne kritike Evropske unije Prištini zbog uvođenja taksi na robu iz centralne Srbije i Bosne i Hercegovine.
Mogerinijeva je, kažu, u ponedjeljak izrazila nezadovoljstvo zbog uvođenja taksi na robu i ponovila poziv prištinskim vlastima da povuku tu odluku, ali naglasila da je i dalje optimista po pitanju mogućnosti postizanja pravno obavezujućeg sporazuma između Beograda i Prištine.
Ukazuje se da drugi, ipak nisu toliko optimistični.
Stručnjak za Balkan sa Londonske škole za ekonomiju i političke nauke Džejms Ker Lindzi smatra da je vrlo teško predvidjeti gdje će se dijalog kretati, a da je Priština samo pogoršala stvari odlukom o transformaciji Kosovskih snaga bezbjednosti (KBS) u vojsku.
Deset godina od kada je Priština jednostrano proglasila nezavisnost od Srbije, Kosovo još uvijek nije zaokružilo državnost, navodi BBC i na prethodno postavljeno pitanje “čemu oupšte formiranje vojske”, daje odgovor objašnjenjem da bi transformacijom KBS u vojsku, u najmanju ruku, Kosovo ispunilo jedan od uslova za zaokruživanje te državnosti.
Međutim, prema riječima Ker-Lindzija, odluke Prištine će se za nju pokazati kao kontraproduktivne.
On, kako se navodi u tekstu, vjeruje da je “postojanje (Prištine) pod protekcijom”, u kojoj je 10 godina uživala podršku EU i SAD, Kosovo ostavilo dezorijentisanim, a da su sada na redu nova faza i nova pravila.
Iako djeluje nezamislivo da Priština, na duži period, okrene leđa Briselu, za sada je sigurno “hladno nastrojena” prema njemu, ocjenjuje BBC.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu