Toplo vrijeme u ovom mjesecu pogodovalo je Sekuliću da, uz pomoć komšija berača, nadoknadi propušteno.
Berba kukuruza u februaru jeste rijetkost, ali se i to dešava.
– Prošle jeseni, zbog lošeg vremena, ali i epidemije virusa korona, nisam bio u mogućnosti da oberem kukuruz. Činilo mi se tada da će ova žitarica na površini od pet dunuma propasti, ali se ispostavilo da nisam bio u pravu – ispričao je Boro Sekulić za Srpskainfo, kojem u berbi pomažu Dušan Petrović, Ana Jošanović i Veljko Krneta.
Opustili se i ljudi
Krneta kaže da mu ovo nije prva berba kukuruza kada za to nije vrijeme.
– Kvalitet kukuruza je dobar, bez obzira na to što berba kasni više od tri mjeseca. Nekoliko lijepih i toplih dana u februaru mi je pružilo priliku da nadoknadim propušteno. Beračem nije moguće u njivu, jer je vlažno, ali za ručnu berbu nije problem. Ne žurimo, polako, pa koliko god uradimo, ja sam zadovoljan – kazao nam je Boro Sekulić, podsjetivši da je još nekoliko puta brao kukuruz tokom zime, pa čak i u proljeće.
– Naravno, sve treba raditi u optimalnom roku. Ali, kada to izostane zbog elementarnih nepogoda ili epidemije, kao što je sada slučaj, tada je sve moguće ili nemoguće. Sada su se ljudi malo opustili, ne plaše se zaraze kao prije i zato sam okupio komšije da pomognu. Jesenas ili prošlog ljeta, niko ovdje nije smio ni cestom da prođe, a kamoli da bere kukuruz – prepričava Boro Sekulić okolnosti koje su poljoprivrednike u ovom potkozarskom kraju dovele u neprilike.
Sela spala na starce
Ostali sagovornici Srpskainfo na Borinoj njivi navode i druge razloge koji su uslovili zimsku berbu kukuruza, ali i druge teškoće u poljoprivredi.
– Sela su spala na starce, mnoga imanja su opustila, nema mladih… Sve nestaje i propada. U takvim okolnostima nema ko da ore zemlju, sije i bere ljetinu. Ko posije pšenicu ili kukuruz ne može biti siguran da će to obrati, zbog bolesti, starosti i drugih razloga. Svi mi na Borinoj njivi u prosjeku imamo 70 godina. Ne možemo mi nositi sepete pune kukuruza i cijeli dan gaziti po njivi. Na nama i sličnima ne može se zasnivati poljoprivreda – kazala nam je Ana Jošanović iz Sreflija.
Njen komšija Veljko Krneta upozorava da ništa više nije za čuđenje, pa ni berba kukuruza u februaru, mada priznaje da je neobično.
– Ko god naiđe putem pored njive zastaje i pita – gdje ste bili jesenas da oberete kukuruz. Nismo bili nigdje, odgovaramo zadovoljni, jer smo i sada uspjeli da bar nešto roda spasemo. U našim selima se odavno ne radi kako treba, nego onako kako može i kako mora. To vam je najbolje tumačenje svega u našem kraju – rekao je Krneta.
Riječ stručnjaka
Zbog nepovoljnih vremenskih uslova tokom uobičajenog razdoblja berbe kukuruz se ostavlja na polju i bere u vrijeme zimskih mjeseci.
Međutim, prezimljavanje može negativno uticati na kvalitet zrna.
Tokom prezimljavanja, smatraju stručnjaci, opada sadržaj kvalitetnih tvari i kukuruz gubi na vrijednostima.
– Uprkos utvrđenom negativnom djelovanju prezimljavanja na sadržaj karotenoida i antioksidacijsku aktivnost, ne dolazi do većeg negativnog efekta u okolnostima blage zime – smatraju stručnjaci.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu