Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

BEZOBRAZNO SKUPO Građani na UDARU TRGOVACA koji su hranu i garderobu PAPRENO zacijenili

Biznis
Autor:

Foto: Shutterstock

U pogledu cijena mnogih životnih namirnica, kozmetike, garderobe i tehnike, BiH je daleko skuplja nego pojedine zemlje Evropske unije, pa čak i Amerika.

Razlike su, ipak, najizraženije u cijeni odjeće, obuće i tehnike, koje su u domaćim marketima više nego naduvane.

Primjera radi, najpoznatije farmerke na svijetu “levis 501” u Americi se mogu naći za 100, dok u Banjaluci koštaju 200 KM. Zimske cipele “katerpilar” u američkim marketima mogu da se kupe za 135, dok su u prodavnicama obuće u BiH skuplje za čak 65 KM. Situacija je identična i sa odjevnim predmetima, pa “vijetnamke” građani BiH plaćaju i po 230 maraka, dok isti model Amerikanci mogu da kupe za 140 KM.

Stefan S, komercijalista iz Banjaluke, kaže da je nedavno u SAD kupio farmerke “Tomi Hilfiger” za 14 dolara.

– Iste pantalone su u Minhenu 47 evra, a u Banjaluci 180 maraka. Naravno da njihova realna cijena u BiH nije tolika, kao ni mnogih drugih proizvoda. Međutim, zbog nerazvijene privrede i slabe potrošnje, uvoznici cijene drže na izuzetno visokom nivou. Na porast cijena u BiH utiče i prevelik broj prodajnih mjesta. Kada bi ih bilo manje, ona koja opstanu sigurno bi imala veći promet. U tom slučaju, cijene bi mogle da budu niže. Međutim, s obzirom na aktuelnu situaciju, ne bi bilo čudno da hrana, garderoba i tehnika budu još skuplji – naglašava naš sagovornik.

Mnoga istraživanja pokazala su da je situacija slična i kada je riječ o prehrambenim namirnicama, pa – s obzirom na prosječnu platu, najskuplje plaćamo hranu.

Foto: Dejan Božić/RAS Srbija

Naime, kada se u obzir uzmu prosječna primanja i cijene hrane, BiH je skuplja od Hrvatske, Mađarske, Češke, Italije, Francuske, Španije,  Nemačke…

Zanimljivo je da su cijene riže, brašna, hljeba, jaja, u zemljama zapadne Evrope, koje su kudikamo razvijenije od BiH, otprilike iste kao i u ovoj državi. U Evropi je, uglavnom, skuplje voće i povrće, dok su cijene vode, piva i mlijeka čak i niže nego u BiH. Tako, na primjer, kilogram hljeba u BiH košta 2,20 KM, u Njemačkoj 2,4, Španiji 1,8, Hrvatskoj dvije, Francuskoj 2,6, Italiji 2,9, Češkoj 1,5, Mađarskoj 1,1 KM.

Za litar mlijeka u BiH je ptrebno prosječno izdvojiti 1,4 KM, a ono je najskuplje u Francuskoj i košta 2,3 KM, s tim da je u ovoj državi prosječna plata preko 4.000, a kod nas 840 KM.

Ekonomisti smatraju da je ovakva situacija posljedica zatvorenosti tržišta BiH i odluke domaćih vlasti o slobodnom formiranju cijena, koja se na domaćem tržištu očigledno obilato zloupotrebljava. Predstavnici potrošača upozoravaju da, kako bi se građani zaštitili od ovog modernog vida pljačke, država mora da uvede mehanizam kontrole cijena, posebno osnovnih životnih namirnica. I jedni i drugi se slažu da su one krajnje nerealne i da je van svake pameti da jedemo skuplju hranu od Evropljana.

– Na tržištu BiH uglavnom su zastupljeni uvozni proizvodi, čije su cijene više nego nerealne. Problem je što država ne vodi računa o njihovoj kontroli, osim cijena male grupe osnovnih životnih namirnica. Mnoge robe su u BiH skuplje nego u Evropi, što je, kad se u obzir uzmu evropska primanja, zaista nelogično. Međutim, bez nekog jačeg nadzora, uvozni lobiji će i dalje napumpavati cijene, bez obzira na životni standard građana. Naduvane cijene u BiH su, takođe, i rezultat neproduktivnosti domaćih preduzeća. To je dovelo do dominacije uvoznika, koji svoju robu plasiraju na ovo tržište. Pošto im domaći proizvođači nisu konkurencija, oni se ponašaju monopolistički i formiraju cijene kako im odgovara. Sve dok domaći proizvodi koje zahtijeva potražnja ne budu zastupljeniji na tržištu, u BiH će cijene uvoznih roba biti više nego u drugim državama – objašnjavaju ekonomisti.

U udruženjima potrošača ističu da previsoke cijene hrane i odjeće svjedoče da u BiH ima i onih koji to sebi mogu da priušte.

– Činjenica je da oko 50 odsto građana živi na granici siromaštva, zbog čega nisu u prilici da kupe ni najosnovnije namirnice. Oni vode račune o svakom pfenigu, pa kupuju najjeftiniju hranu, a o nekoj markiranoj odjeći i obući i ne razmišljaju. Kako bi se i ovom sloju omogućilo da sebi nešto priušte, vlasti bi morale da kontrolištu cijene na domaćem tržištu i da kazne sve one koji ih naduvavaju bez ikakvog osnova. Apsurdno je da su iste cipele ili jakna kod nas duplo skuplji nego u Americi. S druge strane, kvalitet hrane, garderobe i tehnike koji dolazi u BiH, uprkos vrtoglavim cijenama, zasigurno je lošiji od kvaliteta u Evropi i Americi – poručuju iz ovih udruženja.

Potrošnja drastično pala

Za samo četiri godine prosječna mjesečna potrošnja u BiH pala je za više od deset odsto, pokazali su rezultati najnovije Ankete o potrošnji domaćinstava u BiH. Prema analizi Agencije za statistiku BiH, prosječni mjesečni izdaci po domaćinstvu 2011. iznosili su 1.569, a u 2015. godini 1.408 KM. Pad životnog standarda posebno se odrazio na trošak prehrane, koji je u pomenutom periodu pao za čak 15,8 odsto. Tako je domaćinstvo u BiH u 2011. za hranu i bezalkoholna pića u prosjeku mjesečno trošilo 493, a tokom 2015. godine 415 KM. Mjesečna potrošnja mesa pala je za 33 KM, mlijeka za 16, voća za deset KM.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.

IZDVAJAMO