Potpuno sam siguran da će biti još više bolesti poput ove u budućnosti ako nastavimo sa praksom uništavanja prirode, sječom šuma i hvatanjem divljih životinja – istakao je za Independent ekolog dr Enrik Sala.
Novi korona virus Covid-19 prešao je, kako se smatra, sa životinja na ljude na pijaci morske hrane u Vuhanu u Kini krajem decembra. Kineski istraživači sugerišu da su sisari pangolini vjerovatni izvor novog virusa. Kina je od tada izdala zabranu konzumiranja i držanja divljih životinja i zatvaranje pijaca na kojima se prodaju. Međutim, ekolozi su izdali šire upozorenje, da ljudsko uništavanje različitih ekosistema dovodi ljude u bliži kontakt sa divljim životinjama nego ikad pre.
Dejvid Kvamen, autor bestselera “Spillover: Animal Infections and the Next Human Pandemic”, rekao je da sječom prašuma i urbanizacijom izolovanih mjesta, te ubijanjem i lovom divljih životinja izlažemo sami sebe virusima kao što je Covid-19.
– Kad uništite stari ambar, prašina leti okolo. Kad uništite tropsku šumu, lete virusi – istakao je Kvamen, dodajući da je takvo uništavanje prilika za nepoznate viruse da pređu na ljude.
Dr Samjuel Majers, naučnik harvardskog Odeljenja za okolinu i zdravlje i direktor Udruženja planetarnog zdravlja, istakao je da su divlje životinje ogromni rezervoari patogena, a da mnogima od njih još nismo bili izloženi. Patogeni koji se prenose sa životinja na ljude računaju se za više od 17 odsto svih infektivnih oboljenja i uzrokuju preko 700.000 smrti godišnje, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije. Čak 30 novih infektivnih bolesti pojavilo se pedesetih godina, a do osamdesetih se taj broj utrostručio, ukazuje Independent.
– Smatra se da je epidemija HIV i ebole potekla od jedenja mesa divljih životinja, a da su MERS i SARS došli sa pijaca na kojima ih prodaju. Na pijacama u Vuhanu, na primjer, bio je nevjerovatan broj egzotičnih vrsta u kavezima . istakao je Majers, prenosi Blic.
Dodao je da je u pitanju kombinacija ljudskog ekološkog otiska i globalizacije.
– Jednom kad patogen pređe sa životinje na ljude, ima kapacitet da se širi globusom veoma brzo sa aviosaobraćajem – istakao je.
Dr Sala je ukazao da vlade imaju ključnu ulogu u postavljanju pravila koja štite prirodu i regulišu ili brane trgovinu divljim životinjama.
– I kompanije mogu pomoći. Svijet već proizvodi dovoljno hrane za 10 milijardi ljudi, samo što trećinu protraćimo – kaže Sala.
Borba protiv klimatskih promjena je ključna jer rast globalne temperature stvara povoljnije uslove za širenje bolesti. Gubitkom biodiverziteta i rastućom svjetskom populacijom – koja će do 2050. brojati oko 9,7 milijardi ljudi – te gubitak izvora hrane, pitanje nije da li će doći do sljedeće pandemije već kada, upozoravaju stručnjaci.
– Ako stavimo Covid-19 pod kontrolu, možemo biti srećni što su ljudi uspjeli u tome. Ali, pet minuta nakon što proslavimo, treba da razmišljamo o sljedećoj epidemiji – istakao je Kvamen.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu