Politika

"BiH IMA METASTAZE" Šta profesor iz Mostara poručuje Sarajevu i Banjaluci

Bosni i Hercegovini, 25 godina nakon Dejtona, potrebna je dijagnoza i dijagnostički šok, jer imamo metastaze, a najgora opcija je da se i dalje zamajavamo da je sve u redu.

"BiH IMA METASTAZE" Šta profesor iz Mostara poručuje Sarajevu i Banjaluci
FOTO: N1/SCREENSHOT

Poručio je to Dražen Barbarić, profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, koji ima jasne poruke i za Sarajevo i za Banjaluku i za Mostar.

U svom izlaganju na veb seminaru na Političkoj akademiji za studente iz BiH i regije, Barbarić je upozorio da zbog neriješenih temeljnih pitanja, u vezi sa uređenjem BiH, Federaciji BiH prijeti, kako se izrazio, “kiprizacija”.

– Dejton nije uspio, jer ni danas nemamo konsenzus o minimumu zajedničke državnosti, niti o viziji političkog sistema, jer se neki zalažu za unitarno, a neki za federalno ili čak konfederalno uređenje – ocijenio je Barbarić.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Tumačenja

On je podsjetio da je još prije 25 godina, kada je potpisan Dejtonski mirovni sporazum, bilo jasno da on nudi privremena rješenja, ali da je problem u tome što je svako na svoj način tumačio tu privremenost.

– Bošnjačke političke elite su vjerovale da će dalji tok događaja voditi ka unitarizaciji BiH, Srbi su bili ubijeđeni da je Dejton uvod u konfederalizaciju, pa čak i secesiju, dok su Hrvati vjerovali u federalizaciju, radi okupljanja Hrvata u jednoj federalnoj jedinici – objasnio je Barbarić.

Pročitajte još

Danas se, tvrdi on, svi u BiH kunu u Djeton, ali je to zaklinjanje lažno, jer svako ima svoja očekivanja.

– Za srpske političke predstavnike Dejton je lakmus, kojim se testira dokle je vlast u Sarajevu spremna da ide, za Bošnjake on je nužno zlo, dok Hrvati nastoje da “resetuju” Dejton – rekao je Barbarić na Političkoj akademiji, koju su organizovali Fondacija “Fridrih Ebert” u BiH, Centar za studentsku demokratiju i Banjaluka koledž.

Kanada

On smatra da je jedno rješenje za BiH uvažavanje kolektivnih prava, na način koji ne ugrožava individualna prava građana.

– Nisu nacionalno i građansko nužno suprotstavljeni, a nama u BiH je potrebno preklapanje tih koncepata i zajedničko djelovanje, uz uvažavanje pluraliteta istorijskih identiteta – kaže Barbarić.

Tvrdi da BiH treba da se ugleda na Kanadu, zemlju koja je uzor demokratije i poštivanja ljudskih prava, a koja u svom sastavu ima Kvibek, koji je na neki način država u državi. Pri tome, svi Kanađani uživaju građanska prava i slobode, bez obzira na porijeklo i jezik kojim govore.

– Frankofoni Kvibek je nacija unutar nacije u inače anglofonoj Kanadi i to nikog ne ugrožava i ne smeta nikome, pogotovo ne prosperitetu Kanade – zaključio je profesor Dražen Barbarić.