I dok dio političara i analitičara u Federaciji BiH tvrde kako su Makronove izjave prenaduvane i nemaju veze s realnim stanjem na terenu, drugi dio upozorava da je francuski predsjednik iznio tačne činjenice.
Oni koji osuđuju Makronovu izjavu, kao glavni argument iznose da je iz Francuske otišlo pet ili šest puta više boraca na strana ratišta nego iz BiH, te da u Bosni i Hercegovini nema terorističkih napada.
Isto tako, kao argument navode da je BiH među prvima uvela zatvorsku kaznu do 10 godina za one koji odu na strana ratišta.
S druge strane, analitičari i političari koji se slažu s Makronovom izjavom govore sasvim drugačije.
Podsjećaju da su francuski parlamentarci izglasali ustavni amandman kojim se osobama osuđenim za terorizam oduzima državljanstvo. Ističu da iz Francuske jeste otišlo više osoba na strana ratišta nego iz BiH, ali da su mnogi od njih doseljenici koji su došli iz Alžira i drugih afričkih ili azijskih država, te stekli francusko državljanstvo, koje im vrlo lako može biti oduzeto po povratku s ratišta.
S druge strane, iz BiH odlaze autohtoni državljani ove zemlje čiji su očevi, djedovi i pradjedovi rođeni ovdje i posjeduju državljanstvo samo BiH.
Stručnjaci za bezbjednost koji se slažu sa Makronovom izjavom, takođe, podsjećaju da BiH jeste predvidjela zatvorsku kaznu do 10 godina za one koji odu na strana ratišta, ali da niko do sada nije osuđen na tu kaznu.
Prosječna kazna zatvora u BiH licima uključenim u aktivnosti u vezi s terorizmom, uključujući borbe u Siriji ili pokušaj pridruživanja terorističkim organizacijama, iznosi godinu i 10 mjeseci, dok u drugim državama sudovi za te iste stvari u prosjeku izriču kazne od 10 i više godina zatvora.
Prema podacima Ministarstva pravde BiH, pred sudovima je do kraja 2017. procesuirano ukupno 46 osoba zbog protivzakonitog formiranja i pridruživanja stranim paravojnim i parapolicijskim formacijama vezanim za odlaske na strana ratišta Sirije i Iraka.
Najveću kaznu do sada je dobio Husein Bilal Bosnić, koji je osuđen na 7 godina zatvora zbog organizovanja terorističke grupe i vrbovanja mladića iz BiH za strana ratišta. Većina drugih osuđenih je, međutim, dobijala kazne od po godinu ili dvije zatvora.
Stručnjaci za bezbjednost su u više navrata upozoravali da su sudovi u BiH osobama koje su uključene u terorističke aktivnosti izrekle neke od najnižih kazni na Balkanu, koje su kao takve beskorisne ukoliko ne postoje programi za rad s povratnicima sa stranih ratišta.
Sa ovim ocjenama saglasan je i univerzitetski profesor Uroš Pena, koji za Srpskaninfo kaže da je evidentno da osobama koje se vraćaju sa stranih ratišta sudovi u BiH izriču kazne koje su čak i manje od propisanih.
Ne treba nama Makron govoriti o problemima džihadista, već moramo toga biti sami svjesni. Mi unutar BiH djelimično znamo kakav problem imamo, ali očito ne želimo to da vidimo, niti da se suočimo s tim – ističe Pena.
Dodaje da se rasprave o problemu sa džihadistima uviijek bazira na to da li se nešto dogodilo ili nije. Međutim, kako ističe on, problem je ako se dogodi, i treba na vrijeme spriječiti da se ne dogodi.
– Činjenica je da je ogroman broj lica s prostora BiH otišao na strana ratišta. Činjenica je da je dolje izvršena dodatna indoktrinacija takvih lica. Činjenica je da su određena lica izgubila članove porodice i vraćaju se kući ostrašćeni. Da ne govorimo o indoktrinaciji lica koji su već u BiH, takozvanim spavačima. Kada tome još dodamo i migrantsku krizu, odnosno činjenicu da nam u BiH ulaze osobe koje su totalno neprovjerene, onda s pravom možemo reći da Bosna i Hercegovina zaista jeste jedna bomba – zaključuje Pena.
Zaključio je da dodatan problem predstavlja činjenica da bezbjedonosne agencije u BiH nemaju saradnju između sebe i ne dijele podatke o činjenicama i obavještenjima koja imaju.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu