Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

BIJELA KUĆA VJERUJE GRENELU Novi izaslanik za Kosovo može da ubijedi Merkelovu o razmjeni teritorija

Politika
Autor:

Foto: Salvatore Di Nolfi/EPA

Američki analitičar Edvard Džozef smatra da imenovanjem specijalnog predsjedničkog izaslanika Ričarda Grenela za pregovore Beograda i Prištine, Bijela kuća vjeruje da on može da ubjedi Njemačku da podrži ideju o kojoj se ranije govorilo, a to je razmjena teritorije između Kosova i Srbije.

Upitan kako gleda na pojačano uključivanje SAD u dijalog Kosova i Srbije, Džozef kaže da je ono pozitivno i istovremeno uznemirujuće.

Prema Džozefu pozitivno je zato što svako intenzivno interesovanje za Balkan koje pokazuje američka administracija je dobro.

On podsjeća da je nekoliko godina prošlo od kako su se SAD distancirale od Balkana i spustila taj (region) na listi prioriteta, a da ovo pitanje (dijalog) jasno zahtjeva angažman visokog nivoa, kako bi Kosovo ali i Srbija postigli napredak, kaže on.

– Istovremeno je čudno i uznemirujuće. Zašto je ambasador Grenel imenovan kada je nedavno Metju Palmer izabran za specijalnog izaslanika (za Balkan)? Palmer, naravno, ima dugo iskustvo u regionu, dok je ambasador Grenel radio u UN, ima saznanja o regiji, ali ne na istom nivou. Dobro je što je Bijela kuća, u vrijeme mnogih drugih kriza, zainteresovana da riješi ovo pitanje, ali, istovremeno, čudno je i ostaje da se vidi šta to znači za američku politiku u regiji – dodaje američki analitičar.

On navodi da je Grenel ambasador u Njemačkoj i da je, iako je tamo imao nesporazuma, svjestan briga Njemačke u vezi politike koju je inicirao bivši savjetnik za nacionalnu bezbijednost SAD, Džon Bolton, koja je, izgleda, bila u korist razmjene teritorija (između Kosova i Srbije).

– Moguće je da je Bijela kuća i dalje angažovana na Balkanu i da vjeruje da je Grenel osoba koja može da ubijedi Njemačku. Ali, stavovi važnih rukovodioca u regionu su da razmjena teritorije može biti rizična i destabilizujuća – kaže on.

Na pitanje kako SAD vide rješenje nesuglasica između Kosova i Srbije, on kaže da je to političko pitanje “kome se ne zna odgovor, ali da treba čitati znakove”.

– Kada je Bolton bio savjetnik za nacionalnu bezbijednost, mislim da je imao podršku za ideju, koju je favorizovala i Federika Mogerini, o razmjeni teritorija, o jednoj vrsti podjele Kosova, izgleda na sjeveru, kod rijeke Ibar, gdje bi četiri sjeverne opštine pripale Srbiji, a jedan nedefinisan dio juga Srbije, Preševska dolina, pripao Kosovu – kaže on i dodaje da su izgleda o tome razgovarali i Tači i Vučić prije nekoliko mjeseci.

– Mogerini je to podržala, ali svi znamo da se (njemačka kancelarka) Angela Merkel snažno usprotivila tome, kao i ostali rukovodioci u regionu koji bi bili pod direktnim uticajem toga – navodi Džozef.

Na konstataciju novinara da se očekuje da će i EU imenovati izaslanika za dijalog i pitanje da li bi to stvorilo gužvu, Džozef kaže da oni treba da sarađuju.

– Sjedinjene Države ne mogu same da dvije strane odvedu do sporazuma. Ponavljam, to i može biti razlog imenovanja Grenela, zato što je protivljenje Merkelove štetilo pristupu Mogerini, Boltona, Tačija i Vučića o podjeli Kosova – kaže Džozef.

Kometarišući rezultate izbora na Kosovu, Džozef kaže da su oni s jedne strane jak udarac za Tačija.

– Ideja da on ima mandat birača Kosova o podjeli Kosova zajedno sa predsjednikom Srbije (Aleksandrom) Vučićem , jasno je da ne postoji – smatra Džozef.

S druge strane, i stav Aljbina Kurtija, koji bi mogao da postane premijer, smatra on je “pomješan”, zato što je godinama sam insistirao na ujedinjenju Kosova sa Albanijom.

– On ne želi da Kosovo bude nezavisna država već da se pripoji Albaniji. To bi bilo moguće razmjenom teritorija. Kurti je takođe rekao da je protiv predaje nekog dijela teritorije Srbima – dodao je Džozef.

Kada je riječ o nastavku dijaloga, Džozef kaže da je Tačijeva pozicija sada oslabljena.

– On ne može da vodi pregovore na povjerljiv način, kao pojedinac, a bez konsultacija sa premijerom. Ukoliko pokuša da to uradi, neće imati kredibilitet na Kosovu – smatra Džozef.

Jer, kako kaže, svaki sporazum koji postigne, mogao bi da doprinese podjelama, i biće ozbiljno pitanje da li će ga Kosovari prihvatiti.

– Ukoliko Aljbin Kurti bude premijer, ne sumnjam da će se potpuno uključiti u ove razgovore, zajedno sa predsjednikom Tačijem, koji je, ponavljam, oslabljen na izborima jer je njegova partija prošla veoma slabo – zaključuje Džozef.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.
Možete da nas pratite i na Facebook stranici

IZDVAJAMO