Panel organizuju kompanija “Ringier Axel Springer” i Privredna komora Srbije, sponzor je “Supernova”.
Druga stvar, čak i ako želite da se digitalizujete pitate se kako da počnete. To vam je kao higijena. Ali da li možete da odgovorite na mnoga jednostavna pitanja koja nemaju veze sa e-vladom. Godišnje 2, 6 puta ljudi koriste usluge Vlade, kad plaćaju poreze. Koliko puta ste tražili građevinske usluge i slično? To funkcioniše u velikim zemljama, ali u malim zemljama ne. Dobra vijest je da je digitalizacija kao jedna igra. Imamo način kako se društvo kontroliše, ali sa inženjerske perspektive sve je lakše: samo uradite to. Oslonite se na iskustvo drugih zemalja – rekao je Kotka.
Kako je istakao, ukoliko želimo više e-prodavnica treba da budemo više digitalizovani.
– Treba da rješavamo sva pitanja kroz svoj digitalni identitet. Podaci treba da se kreću. Treba da definišete stvari: ako imate digitalnu vladu ne znači da ćete ukloniti silos, ali treba da ih pokrenete. Podaci iz zdravstva mogu da se povežu sa privredom. Informacije treba da budu uvezane na svim nivoima – rekao je Kotka.
Kotka: Sistem me tjera da budem bolji
“Moj uber skor bio je 4,6 i pitao sam se zašto je ocjena tako mala, a proveo sam nekoliko nedjelja u SAD. Pokazalo se da vozači Ubera daju manje ocjene putniku ako ne dobiju napojnicu. To je dobro jer me sistem tjera da budem bolji. Privatnost treba da bude redefinisana i ja sam srećan što je bar u nordijskim zemljama primjećeno da podaci pripadaju licu. Da, sve je povezano, ali moje podatke mogu da vide samo ako ja dozvolim. Recimo, mogu da vidim i ko je gledao moje podatke i ako je to uradio neovlašćeno odlazi u zatvor na 3 godine. Lična karta u Estoniji je takva da su podaci zaštićeni, ja mogu slobodno da pokažem svoj lični broj – rekao je Kotka.
Kako je rekao, ne želi da govori o e-vladi.
– Želim samo da dodam da ukoliko pogledate uspješne slučajeve u digitalnim društvima. Jedno je korišćenje sile, drugo korišćenje privatnog sektora. Zašto da govorimo vladi da radi nešto, a ne da sarađujemo sa njom? U Estoniji vam je za nacionalnu kartu potreban računar. Zato ja kažem da privatni sektor treba da uzme primat. Ne treba da gledamo u vladu, već u velike kompanije čije usluge svakodnevno koriste. Ja podržavam decentralizaciju vlade. Vlada treba da radi istu stvar kao BMW prije 15 godina. Počeli su od početka, da je logistika samo logistika, da je sve odvojeni set alata – istakao je.
Kotka je istakao da Srbija ima dobre eksperte, ali da postoji problem sa plaćanjem.
– Sve što želite da uredite morate da platite, zato Japan nije uspješan. Moja zemlja je najefikasnija u plaćanju poreza na svijetu. Naplaćujemo više poreza nego Litvanci. Ukoliko društvo to ne želi, ministar može da ide sa jedne strane na drugu i neće ništa postići. Važno je da budete istrajni u reformama i morate da edukujete stanovništvo o njima – naveo je Kotka.
Govoreći o povjerenju u digitalizaciju, Kotka je rekao da treba biti spreman na sajber napade, ali da šta god da se dešava treba zadobiti nazad povjerenje društva.
Na pitanje koja je najveća greška koju su napravili prilikom digitalizacije Estonije, Kotka je rekao da ih je bilo mnogo.
– Napravili smo veliki broj grešaka, ali prve su bile to što smo kopirali sve iz Švedske i Finske. Ali onda smo ih pretekli. Digitalizacija nije cilj, ona je alat. Ja ne mogu da transformišem silos. Važan je kvalitet podataka koji imaju vlasnici firmi. Ako nabrojite birokratske usluge koje možemo da ispravimo, hajde da to uradimo, 6 ili 7 koliko nam treba – naveo je ovaj reformator.
Siniša Mali: Imamo novca za digitalizaciju
Nismo mogli da govorimo 2012. i 2013.godine o digitalizaciji, tada smo imali druge probleme, u međuvremenu su se stvari promijenile, rekao je ministar finansija Siniša Mali.
– Mi u suštini imamo novca za digitalizaciju, recimo IT kancelarija ima budžet 50 odsto veći nego prošle godine. Privrednici moraju da shvate prednosti digitalizacije. Jako je važno da kompanije brzo dobiju PDV, ubrzaju carinske procedure digitalizacijom… – istakao je Mali.
Vladimir Lučić: 5G vještačka intelegencija mijenja vrijeme
Činjenica je da će 5G vještačka intelegencija promijeniti vrijeme. Dobar kvalitet mreža će biti ključan za razvoj digitalnog društva. Prije svega mi očekujemo aukciju za 5g mreže. Kada sam vidio rezultate koje je napravio Ratel i pokazalo se da je kvalitet bio odličan. To znači da sva tri operatera su dobra u svom poslu. Prva faza je zasnovana na ovim sajtovima i možete da dodate samo antene i sve će se vrlo brzo završiti. Nećemo kasniti u odnosu na druge zemlje, rekao je Vladimir Lučić, koordinator za internet i multimedije Telekom Srbija grupe.
Lučić je rekao da velike kompanije prave jednu veliku grešku.
– U suštini velike kompanije misle da je jedna velika digitalizacija koja će unaprijediti nihove servise. Velike kompanije moraju da vide da li će njihovi proizvodi preživjeti industrijsku revoluciju. SMS i voice već sada kod nas neće preživjeti. Zato insistiramo na onome što će preživjeti kao što je internet i da tu povećamo broj klijenata. Usredsredićemo se na sadržaj. Imaćemo mi četiri osnovne usluge, ali će dve koje neće preživeti biti zamenjene digitalizovanim – rekao je Lučić.
Blic Panel okupio stotine učesnika
Na početku panela govornike je kratko predstavila Jelena Drakulić Petrović direktorka Ringier Axel Springer Serbia, a potom je poželjela dobrodošlicu premijerki Srbije, ministru finansija, gostima i svim prisutnim donosiocima odluka koji, prema njenim riječima, predstavljaju think-tank srpske privrede i poslovne zajednice.
Ona je istakla da joj je veliko zadovoljstvo da pozdravi sve prisutne na Blic panelu na temu “Geopolitika u digitalno doba” i dodala da su u čast uvaženih gostiju organizatori odlučili da se ovaj panel održi na engleskom jeziku i da se vodi dinamična diskusija, gdje se ništa ne gubi u prevodu.
– Direktor sam najvećeg izdavača digitalnih medija u Srbiji u proteklih 12 godina. Izdavača koji je često kritikovan zbog svoje uređivačke politike, a ipak naši mediji i dalje preovlađuju, mediji sa transparentnim vlasništvom i politikom jedinstva u regionu. Mi smo zaista posvećeni stabilnoj i sigurnoj Srbiji kao tržištu i domu za sve. Srbiji koja bi mogla da ima veliku šansu da se savršeno uklopi u današnju globalnu digitalnu arenu i geopolitička previranja uprkos istorijskim preprekama i ranijim iskustvima. Kao što glasi jedan od poznatih citata: Ne smijemo dozvoliti da nas definiše ograničena ljudska percepcija – kazala je Drakulić Petrović i dodala da zbog toga “danas kreiramo patformu za diskusiju o strateškim pitanjima koja mogu potencijalno preoblikovati način na koji svi mi razmišljamo o našim poslovima”.
Ona je istakla da vjerujemo u razmjenu ideja o globalizaciji, geopolitici i digitalizaciji koje su naizgled česte reči, želeli bismo da izazovemo te pojmove i objasnimo zašto oni imaju praktični značaj za svakog pojedinca u ovoj sobi. Globalizacija je sada suočena sa ekonomskim nacionalizmom.
– Digitalne tehnologije su potkopale monopol države nad poslovima i resursima građana. Višestruke tehnologije i politički procesi koji konvergiraju stvorili su okruženje nepoznatih promjenljivih. Gotovo je nemoguće predvidjeti koja će tehnologija ili njihove kombinacije proizvesti koju vrstu političkih posljedica. Mediji, zabava i kultura takođe su radikalno narušeni tokom posljednje decenije uvođenjem interneta, društvenih medija, korisničkog sadržaja, video striminga i raznih drugih tehnoloških dostignuća. Ovo je zajednička, globalna kriza koja će rasti kako sljedeće 3 milijarde ljudi budu stizale na mrežu – navela je ona i izrazila nadu da će panelisti i predavači pružiti inspirativne odgovore na pitanje gdje se mi tu uklapamo.
Jelena Drakulić Petrović je ukratko predstavila goste iz inostranstva.
– Naši gosti su rok zvijezde svaka u svojoj oblasti. Profesor Ravi Abdelal, moj omiljeni profesor na Harvard Biznis školi, proveo je 20 godina sarađujući sa kreatorima politika širom svijeta. Dugo se bavi savjetovanjem kompanija i posvećen je pozitivnim promjenama javnog i privatnog sektora. Kodirektor je Blumbergove inicijative za grad Harvard, a povjereno mu je 35 miliona dolara donacija namijenjenih okupljanju i edukaciji gradonačelnika širom svijeta o tome kako da transformišu svoje gradove – rekla je Drakulić Petrović.
Tavi Kotka je, objašnjava direktorka Ringier Axel Springer Serbia, bivši glavni direktor za informacije estonske vlade, bio je zadužen za promjenu digitalnog pejzaža svoje zemlje. Njegovo čedo je program e-građanin, uspješna usluga za privlačenje preduzetnika, koja zapravo znači da možete postati e-građanin Estonije, otvoriti kompaniju i poslovati kao biznis sa sjedištem u EU. Kako on kaže: Mi u Estoniji ne pričamo više o digitalizaciji, već o virtuelnoj Estoniji.
– Od tada savjetuje u sličnim projektima u Kanadi, Švajcarskoj i Emiratima, a trenutno i u Indiji. Ali Tavi je prije svega inženjer posvećen rješavanju problema kako da uopšte privuče žene u IT profesiju, pa je pokrenuo program robotike u školama za djevojčice uzrasta od 7 do 13 godina, i sada su od jedne djevojčice među 10 inženjera stigli do 5 od 10 – zaključila je Jelena Drakulić Petrović.
Ravi E. Abdelal: “Nismo još doživjeli migracije izazvane klimatskim promjenama. To nas tek čeka”
– Za poslednjih 30 godina udio BDP – a pada. Povratak Kine u globalni sistem ona je postala velika privreda na svijetu. Za nekoliko decenija će porasti 45 odsto odnosno 1 do 2 odsto godišnje. Tranzicija velikih sila koja mijenja oblik svijeta u njenim osonovama. Pored ovoga, bih dodao i eru velikih imigracija. Nismo ovoliko imali kretanja preko granica suverenih država vijekovima. Nismo još doživjeli migracije izazvane klimatskim promjenama. To nas tek čeka. Živimo u eri u kojoj će veliki broj ljudi biti u pokretu. To je istina koja već dugo postoji. Svijet bez granica, svijet je ravan dajući nam osjećaj da su granice među državama relativne. Kako nam ta ideja izgleda danas? Najmoćnije granice u okviru Šengen zone predstavljaju bezgraničnost. Obećana je bezgraničnost, ali granica se u SAD vratila i to je neka vrsta osvete. Granice su ponovo postavljene za širenje robe, kapitala i ljudi preko njih. Imamo tranziciju velikih sila koja mijenja pejzaž svijeta. Ovo je era sve veće nejednakosti prihoda među državama. Razlika se velika stvorila između ultradesničarskih i ultraljevičarskih populista, kazao je Ravi E. Abdelal na početku svog izlaganja na Blic Panelu.
Dodao je da nejednakost prihoda među zemljama značajno raste. U Evropi, ali i velika nejednakost je i kad imamo u vidu Kinu.
– U mnogim delovima svijeta postaju sve moćniji populistički pokreti. U Velikoj Britaniji, u Holandiji partija za slobodu koja je desničarski nastrojena, u Francuskoj Marin le Pen je skoro postala predsednik Francuske, imali bismo totalno drugačije razgovore, u Njemačkoj imamo prvi put od rata jednu desničarsku partiju u parlamentu, u Italiji su takođe prisutni desničari. U Španiji je Vox desničarska stranka povećala broj poslanika u parlamentu. Šta je ovdje važno? Nemamo samo sve jače populističke pokrete u svijetu, imamo sve jače pokrete na ljevici. Džeremi Korbin u Velikoj Britaniji, Berni Sanders u SAD, takođe ljevičarski populista. U Italiji pokret 5 zvjezdica, nisu dobili većinu u parlamentu ali sa mestima koje ima Liga to je oko 65 odsto parlamenta, tako se Italija kreće lijevo i desno u isto vrijeme. Živimo u eri političke polarizacije i tu su novi fenomeni koji su se izrodili – pokret Žutih prsluka u Francuskoj, ulični protesti u Hong Kongu, Libanu, Čileu… – istakao je Ravi.
Kako je rekao, kada imate proteste zbog WhatsApp ili minimalnog povećanja cijene karte za metro to znači da politička elita nije zabrinuta za građane.
– Vidjećemo još toga, biće jos uspjeha populističkih pokreta – ocijenio je.
Ana Brnabić: “Kad god su složena vremena ne želite da budete trava na kojoj se slonovi bore”
– Smatram da svihet postaje vrlo kompleksno mhesto, naročito za Srbiju kao malu zrmlju koja se nalazi između zapada i istoka, pokušavajući da poboljšamo život naših građana. U ovim globalnim ratovima pokušavamo da balansiramo. Kad god su složena vremena ne želite da budete ‘trava na kojoj se slonovi bore’. Svijet se mijenja sa 4.digitalnom revolucijom – rekla je premijerka Srbije Ana Brnabić.
Kako je dodala, malim kompanijama je lakše da se mijenjaju.
– Malim zemljama isto. Mislim da je sada vrijeme za konstantne promjene, jer ako pitate programere najveća prijetnja je činjenica da ne znamo šta možemo da očekujemo. Prilagodljivi smo, kreativni smo, pa to vidimo kao svoju prednost. Možemo da postanemo pobjednici 4. industrijske revolucije. Nadam se da će biti mnogo više dijaloga – rekla je premijerka Srbije Ana Brnabić, piše Blic.
Dušan Zabrodsky
– Imamo dosta CIE u Digitalnoj transformaciji kompanija koje su fokusirane na privredu. Srbija nije dovoljno razvijena kada je u pitanju digitalizacija i tu ima dosta prostora za dalji napredak – ocijenio je Dušan Zabrodsky, investicioni partner u Rockaway Capital.
Dodao je da je Srbija tek u začetku kada je riječ o onlajn šopingu, dok se u Češkoj 20 odsto prodaje obavlja preko interneta, u Velikoj Britaniji i više.
– Ili na primjer u Češkoj imamo oko 4.000 e-šopova, slično kao u Britaniji ili Njemačkoj , u Srbiji ih ima tek 1.000 – rekao je Zabrodsky.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu