Infektolog prof. dr Vilijam Šafner sa Vanderbilt univerziteta u Nešvilu u Tenesiju kaže za Euronjuz da je produženi kovid problem za veliki broj ljudi, ali i za zdravstveni sistem.
– Neke studije pokazuju da 30 odsto ljudi koji su se oporavili od akutnog kovida imaju i dalje simptome. Nekada su oni umjereni, nekada vrlo složeni i traju duže od tri mjeseca poslije izlečenja. To je problem za veliki broj ljudi, ali je problem i za zdravstveni sistem. U mom medicinskom centru, ali i drugim, uspostavili smo specijalizovane klinike za dugi kovid kako bismo radili sa tim pacijentima – rekao je Šafner.
Navodi da je tim pacijentima potreban čitav spektar pomoći, da je kod svakog pacijenta individualno, te je potrebno da se u njihovo liječenje uključi tim različitih specijalista.
– Neki od njih imaju simptome koje nazivamo umjerenim, poput gubitka čula ukusa i mirisa što vremenom ide na bolje. Neki ljudi imaju fizičke posljedice poput stalnog bola u zglobovima i mišićima, zatim osjećaj kratkog daha, a postoje i ljudi koji imaju problema sa koncentracijom. Zato nam je potrebna čitava paleta specijalista koja radi sa njima kako bi se nosili sa tim simptomima na duži rok – pojasnio je Šafner.
Nove terapije
Tokom liječenja pacijenata sa produženim kovidom uporedo se rade i studije gdje ljekari pokušavaju da utvrde kako virus izaziva ovakve tegobe kod pacijenata i da li bi to moglo da se prevenira.
Upitan da li će biti potrebni novi tretmani za liječenje produženog kovida Šafner navodi da su tretmani sve napredniji, a da je moguće da će biti i novih terapija.
– Moguće je da će biti i sasvim novih terapija koje se tek razvijaju. Pružamo pacijentima i psihološku terapiju, ali i blage vježbe – naveo je on.
Ističe da je psihološka podrška veoma važna jer je pacijentima veoma teško, bili su funkcionalni ljudi prije nego što su se zarazili kovidom.
– Ako ne možete da se skoncentrišete na sistematski način, vrlo je teško da funkcionišete u bilo kom poslu, profesionalnom okruženju – naveo je on.
Situacija u Srbiji
I u Srbiji je slična situacija. Korona je kod nekih pacijenata ostavila trajne posljedice na zdravlje te su u pojedinim kliničkim centrima, kao što su KC Srbija, Bežanijska kosa otvorene ambulante za pacijente sa postkovid sindromom.
I u svim ostalim centrima, posebno onima koji su bili u kovid sistemu, pacijenti koji su bolovali od kovida 19 dolaze na kontrolu. U ambulantnom dijelu KBC Zvezdara više od polovine pacijenata su pacijenti koji se javljaju na kontrolu poslije kovida.
Osim na krvnim sudovima korona može da ostavi i ozbiljne posledice na plućima. Pulmolog KBC Zvezdara dr Nataša Petrović Stanojević rekla je nedavno za Euronews Srbija da imaju pacijenata sa poskovid fibrozu pluća.
Širom svijeta hiljade pacijenata koji pate od postkovid simptoma apeluju na vlade država za više pomoći zbog produženih simptoma kovid infekcije. Neke studije pokazuju da “dugi kovid” pogađa oko 30 odsto ljudi koji su preležali infekciju.
Bolovi u zglobovima, magla u glavi
Osim tromboze i promena na plućima korona može ostaviti neurološke posljedice, ali i promjene na zglobovima. Petrović je navela da im se javljaju pacijenti koji imaju “Brain fog” ili “maglu u glavi”, ne mogu da se koncentrišu, žale se ne mogu ni da odgledaju film, ne mogu da čitaju knjigu, ne mogu da uče, imaju teški poremećaj spavanja.
– Sve su to pacijenti kod kojih je period oporavka završen, a posledice na organima su ostale – navela je ona.
Postkovid sindrom se najčešće javlja kod pacijenata koji su imali teži oblik kovida, liječeni su u jedinicama intenzivne njege, bili na visokim protocima kiseonika, prenosi Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu