Ova i brojna druga pitanja otvorena su nakon prekjučerašnje presude bivšim šefovima Službe državne bezbjednosti Srbije Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, koji su osuđeni na po 15 godina zatvora za ratne zločine u BiH i Hrvatskoj.
Glavni haški tužilac Serž Bramerc je nakon presude poručio da je najznačajniji dio „da je udruženi zločinački poduhvat pokrio velike dijelove BiH i Hrvatske“.
– Ovo pokazuje da se nije radilo o građanskom ratu nego međunarodnom sukobu u kojem su veliku ulogu igrala politička rukovodstva susjednih zemalja – rekao je Bramerc što je izazvalo brojne negativne reakcije u Srbiji i Srpskoj, dok je u Federaciji BiH njegova izjava dočekana sa odobravanjem.
Ohrabreni presudom, ali i Bramercovom izjavom, pojedini bošnjački političari i predstavnici nevladinih organizacija odmah su najavili pokretanje tužbe protiv Republike Srpske, ali i reviziju ranije tužbe BiH protiv Srbije.
Predsjednica Majki enklava Srebrenice i Žepa, Munira Subašić, oglasila se među prvima navodeći da će ovo udruženje vjerovatno tužiti Srbiju i Srpsku.
– Najvažnije je da smo tužile Vladu Holandije, pa smo uspjele da presudimo. Imamo dobre advokate, vjerovatno ćemo to da uradimo i prema Srbiji i Srpskoj. Ova presuda je pokazala da je Srbija odgovorna, a mi znamo da jeste – rekla je Subašićeva.
Slično je poručio i premijer FBiH Nermin Nikšić, koji je rekao da „nakon ove presude bošnjačkim političarima ostaje da prouče i sagledaju mogućnost revizije tužbe protiv Srbije“.
– Mislim da je pred nama misija da na osnovu ove pravosnažne presude ispitamo sve pravne mogućnosti kako bi se utvrdila stvarna odgovornost Srbije za rat i agresiju na BiH. Udruženi zločinački poduhvat kojeg je Srbija počinila na teritoriji BiH u periodu od 1992. do 1995. ovom presudom je samo zvanično potvrđen – naveo je Nikšić.
Poslanik SDA u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Šemsudin Mehmedović, otišao je korak dalje, pa je pozvao Kristijana Šmita, kojeg Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, da podnese tužbu protiv Srbije i Hrvatske „za agresiju i traži ratnu odštetu u ime BiH“!?
I dok bošnjački političari najavljuju nove tužbe, srpski analitičari, političari i pravnici poručuju da od toga nema ništa, te da Bramercova kvalifikacija kako se u BiH vodio međunarodni sukob nije tačna i predstavlja revidiranje Dejtonskog mirovnog sporazuma u kojem je rat okarakterisan kao „tragičan sukob u regionu“.
Banjalučki advokat i poslanik US u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Milan Petković, kaže da je Bramerc izašao iz okvira svojih nadležnosti, jer se iz sfere pravosuđa upušta u sferu politike.
– On daje ocjene za nešto što je već istorijski utvrđeno i definisano Dejtonom. Nije u BiH bio međunarodni sukob već građanski rat sa tragičnim posljedicama po sve zaraćene strane. Ne treba otvarati neku novu Pandorinu kutiju niti pokretati nešto na šta je davno stavljena tačka – ističe Petković za Srpskainfo.
Dodaje da krivično pravo poznaje princip individualne odgovornosti i da se ne može govoriti o kolektivnoj odgovornosti naroda ili država.
Petković tvrdi da se ne može uvlačiti Srbija u sukob koji se dešavao na teritoriji BiH. Ukoliko postoji individualna odgovornost pojedinih oficira ili drugih lica, koja su osuđena, to je, ističe on, njihova lična odgovornost i o tome ne treba da se raspravlja.
– Tužba vezana za Srbiju je završena. To je presuđena stvar i bilo kakva revizija niti je moguća niti je dopuštena – ističe Petković.
Na pitanje da li se Srpska treba plašiti najavljene tužbe protiv nje, Petković navodi da predstavnici Republike trebaju biti oprezni.
On ističe da Srpska mora da formira kvalitetan pravni tim ukoliko dođe do nove tužbe, jer su odluke međunarodnih sudova često išle na štetu Srpske.
– Nisam siguran da je tu uvijek bilo u pitanju pravo nego je tu bilo mnogo više politike i određenih interesa. Iz tog razloga treba biti oprezan – zaključuje Petković.
Bivši direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica i poslanik SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Milorad Kojić, takođe odbacuje mogućnost revizije tužbe protiv Srbije.
On ističe da je Bramerc svojom izjavom, po ko zna koji put, dao do znanja da nije profesionalac koji se isključivo bavi pravom i pravnim činjenicama.
– To nam još jednom pokazuje da su sve te optužnice i presude u Hagu isključivo usmjerene ka provođenju određenih političkih ciljeva koje su Bošnjaci imali od devedesetih godina, pa sve do danas – kaže Kojić za Srpskainfo.
Dodaje da pojedini bošnjački političari sada žele da zloupotrijebe ovu presudu kako bi ostvarili svoje ranije ciljeve.
Kojić ističe da revizija presude protiv Srbije nije moguća i da se neće moći desiti u BiH.
On kaže da posebno zabrinjava Mehmedovićev poziv upućen Šmitu vezano za tužbu protiv Srbije i Hrvatske.
Kojić ističe da Šmit nema ovlaštenja za tako nešto, niti bi ta tužba mogla imati pravnu snagu.
– Najava tužbe od strane Subašićeve takođe je apsurdna jer nema pravnog osnova da pojedinci tuže Srpsku na bilo koji način. To su isprazne priče. Ponovo se dešava da nevladine organizacije iz FBIH pokušavaju da vuku određene političke poteze umjesto da se bave onim što je njihova nadležnost – zaključuje Kojić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu