Mještanka Kosora Nura Štajn, koja je povratnik u ovo mjesto kaže da oni ne daju svoju zemlju.
Neko je uradio ovaj projekat da bi stavio novac u svoj džep. Mi smo oštećeni na sve moguće načine. Ne damo politici da se u ovo miješa. Ja ću prva biti u ‘živom zidu’, niko sa mašinom neće proći preko moje zemlje. Tražim od sugrađana da podrže ovu borbu – rekla je Štajnova.
Ona je naglasila da je više od 3.000 ljudi potpisalo peticiju protiv ove trase i napomenula da je bilo još rješenja.
– Ovo je najplodnija zemlja. Ne damo da se auto-put gradi na ovom prostoru – poručila je Štajnova.
Povratnik u Malo Polje Ljubica Adžović kaže da su nakon rata došli na ruševinu, obnovili kuću, zasadili zemlju, a sada hoće da im je poruše.
– Mučimo se, niko ne radi u državnom poslu, živimo od zemlje. Mi nemamo gdje ako nam poruše kuću. Auto-put nam cijepa sve na pola – kaže ona.
Slavko Berberović iz naselja Ortiješ kaže da su povratnici očajni i da će ova trasa dovesti do iseljavanja.
– Međunarodna zajednica nam je rekla da se vraćamo, a sada nas tjeraju. Zar se nije auto-put mogao graditi brdom. Ja neću nikome potpisati da mi oduzmu zemlju. Oni su došli i pobili kolce u naša imanja, a niko nas ništa nije ni pitao, ni obavijestio – naglasio je Berberović.
Poslanik u Parlamentu Federacije BiH Ahmed Džubur kaže da su građani došli da dignu glas na flagrantno i nezabilježeno kršenje zakonskih normi čiji rezultat će biti egzodus stanovništva koji na tom prostoru živi decenijama.
On kaže da se od “Autocesta” zahtijeva da vrate stvari u zakonski okvir.
– Tražimo javnu raspravu, jer bi dokazala da ovaj prostor ni u kom smislu ne odgovara. Svi oni koji su kreirali ovaj dogovor s ciljem da se napravi koridor i rastjera stanovništvo sa ovih prostora moraju se vratiti u zakonski okvir – poručio je Džubur.
Maja Popovac, profesor na Građavinskom fakultetu Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru, objasnila je da je zadnja trasa za koju je napravljena javna rasprava – trasa preko Podveležja koja je mnogo lakše ostvariva, jer ide čvrstim tlom.
Osim toga trasa kroz Podveležje, objašnjava ona, rezultirala bi time da nerazvijena područja dobiju novi input.
– To bi značilo duplu održivost i za ovaj dio koji je agrokulturni raj, a u isto vrijeme bi Podveležje i istočna Hercegovina dobili bolji kontakt sa ostatkom svijeta i cijeli region bi imao prosperitet – pojasnila je Popovčeva.
Ona je upozorila da nikada nisu napravljene valjane procjene, te da mještani i građani Mostara traže javnu raspravu i strategiju.
U borbu protiv ove dionice uključilo se i Udruženje Srba povratnika iz koga navode da će realizacija ovog projekta dovesti do novog iseljavanja Srba sa ovog području, ali reakcije nadležnih nema.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu