Kolumne

BRIKS - novi poredak, alternativa ili pokušaj

Da se geopolitički prostor ne definiše samo interesima i diplomatskim igrama velikih sila već da se na kreiranje svjetskog pejzaža može uticati i jedinstvenijim stavovima srednjih i manjih sila, i aktivnijim učešćem država u razvoju, svjedoči sve prisutnija i sve uticajnija koalicija zemalja globalnog juga, čije su želje i ciljevi odavno u fusnotama geopolitike. 

Branko T. Nešković
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Mada ne postoje kao organizovana grupa koliko kao geopolitička činjenica, zemlje globalnog juga, nezadovoljne učešćem i težinom odlučivanja u globalnim strukturama i institucijama, sve su jedinstvenije u svojim zahtjevima.

Napomena: Termin globalni jug, nastao u drugoj polovini prošlog vijeka odnosi se na zemlje u razvoju iliti manje razvijene zemlje na južnoj hemisferi planete – u Africi, jugoistočnim dijelovima Azije i Bliskog istoka, Okeaniji, Latinskoj Americi i Karibima.

Stavljajući interese globalnog juga na dnevni red svjetske geopolitike i nudeći ogromne potencijale globalnog ekonomskog rasta koji doprinose uvećanju njihovog globalnom značaja, BRICS (BRIKS) je sve više u funkciji promocije ako ne novog svjetskog poretka ili neke njegove alternative, onda svakako nekog pokušaja sa više sluha za zemlje u razvoju.

Predsjednik Južnoafričke Republike Ciril Ramafosa je, definišući BRICS na nedavno održanom samitu grupe u Johanesburgu, rekao da je to raznolika grupa nacija i ravnopravno partnerstvo zemalja koje imaju različite poglede, ali zajedničku viziju za bolji svijet i zajedničku želju za uravnoteženiji globalni poredak. (Izvor: Foreign Affairs)

Akronim BRIC je nastao 2001. godine u odjelu za predviđanje budućnosti i istraživanje globalnih investicija vodeće globalne kompanije za investiciono bankarstvo, hartije od vrijednosti i upravljanje investicijama – Goldman Sachs, i odnosi se na grupu zemalja: Brazil, Rusiju, Indiju i Kinu, sa procjenom da će upravo one oblikovati budućnost svjetskih ekonomskih tokova i dominirati globalnim rastom do 2050. godine.

Pročitajte još

Prvobitno neformalna grupa država u usponu, osmišljena kao način privlačenja investitora i obezbjeđenje ekonomskog rasta, od 2009. formalno organizovana kao okvir za diplomatsku i ekonomsku saradnju, od 2010. godine pridruživanjem Južnoafričke Republike postaje grupa BRICS, a nakon odluke o proširenje sa šest novih država – Argentinom, Egiptom, Etiopijom, Iranom, Saudijskom Arabijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima na nedavno održanom samitu, postaje grupacija BRICS 11.

Petnaesti godišnji samit grupe BRICS je održan u Johanesburgu krajem avgusta ove godine u prisustvu šefova država ili vlada članica i gostiju iz više od 30 zemalja u razvoju pod radnom temom – BRICS i Afrika: Partnerstvo za uzajamno ubrzani rast, održivi razvoj i inkluzivni multilateralizam.

Samit je razotkrio rastuću privlačnost ove neformalne saradnje i njen trend povećanja uticaja u globalnim odnosima, što potvrđuje i činjenice da je prije samita oko 40 zemalja izrazilo interesovanje u pridruživanju grupi dok su se 23 zemlje i formalno prijavile.

Cijeni se da je grupacija napravila veliki geopolitički iskorak proširenjem sa drevnim civilizacijskim državama Afrike – Egiptom i Etiopijom, regiona Perzijskog zaliva – Iranom, Saudijskom Arabijom i UAE, i Latinske Amerike – Argentinom.

BRICS 11 će od januara 2024. godine okupljati oko 47 odsto svjetske populacije ili oko 3,7 milijardi stanovnika, pokrivaće polovinu svjetskih usjeva pšenice i riže, ogroman dio svjetskih rudarskih i energetskih resursa, kontrolisaće 39 odsto globalnog izvoza, 42 odsto globalne potrošnje, 45,9 odsto dokazanih rezervi i 47,6 odsto sve proizvedene nafte u svijetu. (Izvor: InfoTEK).

Na proširenje se gleda kao na rastuće usklađivanje geopolitičkih i ekonomskih agendi unutar grupacije, ali sa velikim globalnim proizvođačima nafte u blizini ključnih trgovinskih tačaka – Sueckog kanala, Hormuškog moreuza i moreuza Bab-al Mandab, dobija i značajnu geostratešku dimenziju. 

Shvaćena je kao platforma u suprotstavljanju postojećem svetskog poretku, reformi multilateralnih institucija i reformi ekonomskog upravljanja.

Njihovo distanciranje od aktuelnog svjetskog poretka i dominacije američkog dolara u globalnom monetarnom sistemu, i zahtjev za reformu MMF kao ključnih elemenata u izgradnji novog globalnog ekonomskog poretka, potvrđeno je prioritetnim temama na samitu kao što su: reforma Savjeta bezbjednosti UN, nastavak mehanizma za rješavanje sporova Svjetske trgovinske organizacije, finansiranje Nove razvojne banke.

Nova razvojna banka – NDB sa sjedištem u Šangaju, ranije poznata kao Razvojna banka BRICS, osnovana je 2014. godine sa osnivačkim kapitalom od 50 milijardi dolara i zamišljena kao alternativa u finansiranju Svjetskoj banci i MMF. Njen cilj je mobilizacija resursa za infrastrukturne projekte i projekte održivog razvoja na tržištima u razvoju i zemljama u razvoju. Osim toga, banka već daje kredite u kineskim juanima, a najavila je uskoro korišćenje brazilske i južnoafričke valute. Nedavno je izdala prvu obveznicu u južnoafričkom randu, a ove jeseni planira izdavanje i prve obveznice u indijskim rupijama. (Izvor: Foreign Affairs)    

Mada je priča o zajedničkoj valuti možda i preuranjena, korištenje nacionalnih valuta u trgovini među članicama grupacije BRICS+ je već postala stvarnost, što potvrđuje i nedavna naftna transakcija između Indije i UAE-a u indijskim rupijama i emiratskim dirhamima.

Ovo bi mogao biti signal najvećim svjetskim trgovcima da pokušaju smanjiti svoju zavisnost od američkog dolara.

Cijeni se da bi rusko predsjedavanje grupacijom u jesen 2024. godine u Kazanju i brazilsko 2025. godine, moglo biti fokusirano upravo na korištenje lokalnih valuta i platnih sistema, a s tim u vezi treba pomenuti da je Rusija od početka ratnih sukoba u Ukrajini dio svoje trgovine već prebacila na renminbi, koji danas čini oko 16 odsto njenih izvoznih plaćanja.

Brazilski predsjednik Lula da Silva je na samitu u Johanesburgu izjavio da je NDB pravednija ekonomska institucija od MMF i drugih institucija koje predvodi SAD, upitavši se – zašto je Brazilu potreban dolar za trgovinu s Kinom ili Argentinom kad može trgovati u svojoj valuti. (Izvor: RUSI)

Ukoliko velikih dobavljači (Saudijska Arabija, Rusija, Iran, UAE) i veliki potrošači (Kina i Indija) budu fokusirani na korištenje nacionalnih valuta u međusobnoj trgovini naftom, petro dolar bi uskoro mogao izgubiti dominantnu poziciju u međunarodnoj trgovini.

Međutim, mada su Amerikanci pretvaranjem svoje valute u geopolitičko oružje i sami doprinijeli ovom novom trendu, manja upotreba dolara neće značiti njegovu propast jer će dolar vjerovatno još dugo biti glavna svjetska valuta, ali sa opadajućim udjelom u svjetskoj trgovini. 

Napomena: Nešto slično se već dešavalo sa britanskom funtom nakon Drugog svjetskog rata, kada je usljed naglog pada britanske kolonijalne moći funta izgubila status rezervne valute ali nije nestala, niti je značajno izgubila na vrijednosti. Snaga valute jedne zemlje ipak primarno dolazi od kvaliteta domaće ekonomije, a tek marginalno od potražnje za istom u međunarodnoj trgovini. (Izvor: Foreign Policy) 

Uzimajući u obzir geoekonomske, geopolitičke i geostrateške implikacije, politički analitičari na Zapadu su mišljenja da grupacija BRICS 11 predstavlja raznovrstan skup zemalja ujedinjenim više onim što im se ne sviđa u globalnom poretku nego onim kako bi trebao izgledati neki alternativni poredak i njihova pozicija u njemu, da se nedavnim proširenjem i povećanim ambicijama grupe zamagljuju glavni izazovi, a da ne treba zanemariti ni sporenja među njenim članicama, pogotovo – Kine i Indije oko Kašmira, Egipta i Etiopije oko upravljanja rijekom Nil, Irana i zalivskih država oko regionalne dominacije na Bliskom istoku. 

Isto tako cijene da na usvajanje vodećih kriterijuma i procedura u novom formatu ne bi trebalo gledati sa stanovišta rivalstva već objektivnih geopolitičkih trendova, što potvrđuje i narativ na nedavnom samitu, koji, osim ruskog, nije bio dominantno antizapadni.

U svemu ovome ne bi trebalo zanemariti ni odbijanje globalnog juga na uvlačenja u takmičenje globalnih sila jer BRICS 11 nije front globalnog juga već grupa od 11 članova, i mada mnoge zemlje podržavaju alternativu institucijama Zapada, malo njih bi bilo spremno na neki antizapadni geopolitički blok predvođen Kinom i Rusijom.

Mada je trend opadanja međunarodnog liberalnog poretka više nego evidentan, proglašavati njegovog kraj je ipak preuranjeno.

Međutim, žrvanj istorije je pokrenut i promjene koje dolaze su neumitne, tako da ni politički analitičari Zapada svojim prešutkivanjem o raskolima unutar grupe G7 ne mogu poreći da su najbolji dani američke ekonomije ipak prošli.

Predstojeći predsjednički izbori u još uvijek najvećoj, najjačoj i najuticajnijoj zemlji svijeta, SAD, predviđeni u jesen 2024. godine, mogli bi biti početak tih promjena svjetskog poretka dok se na pojavu grupacije BRICS ne može gledati kao na uzrok već više kao na ozbiljan simptom promjena. 

(MSc Branko T. Nešković, diplomata i publicista)

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije