Kada preuzmete neku aplikaciju, zahtjev za dozvolu za pristup informacijama/funkcijama mobitela i politika privatnosti obično su jedina dva upozorenja o praćenju podataka i trebamo im vjerovati na riječ da će uzeti samo podatke koje smo im pristali dati.
Međutim, istraživači sigurnosti su otkrili da se često događa mnogo veće preuzimanje podataka, nego što su nas naveli da vjerujemo.
Otkriveno je da više od 1.000 aplikacija preuzima podatke s mobitela, čak i ako ste im uskratili dozvolu. Na primjer, aplikacija za praćenje “onih dana” kod žena podijelila je osjetljive podatke s Fejsbukom, kao i s drugim kompanijama. Slično ovom slučaju, aplikacije kreirane za sprječavanje automatiziranih poziva podijelile su podatke korisnika s kompanijama koje se bave analitikom, navodi Si-net.
U svakom trenutku kada uređaj šalje podatke, promet i povezivanje se bilježe. Vaša lokacija se evidentira kada provjeravate vremensku prognozu, a ti isti podaci mogu se poslati oglašivačima.
Istraživači imaju alat vidjeti takvu vrstu povezivanja. Oni ih zatim analiziraju kako bi shvatili koliko podataka se šalje i gdje. Obično je ovakva analiza prometa podataka na mreži omogućavala pogled na to što se događa na javnim Vaj-Faj mrežama. Međutim, posljednjih godina istraživači su analizu preselili na svoje mobitele, da bi vidjeli koje podatke aplikacije uzimaju s mobitela korisnika i šalju dalje.
Kada su “zavirili” unutra, ustanovili su da mnoge aplikacije šalju podatke koji premašuju ono na što su ljudi pristali.
Na kraju, ostaje vam politika privatnosti koja je zapravo besmislena, jer ne opisuje što se tačno događa. Jedini način da se odgovori na to pitanje je da se vidi šta aplikacija radi s tim podacima – kaže Serdž Egelman, direktor istraživanja sigurnosti i privatnosti na Međunarodnom institutu za kompjutersku nauku.
Ponekad, podaci se samo prosljeđuju oglašivačima, koji misle da ih mogu koristiti za prodaju proizvoda. Podaci o lokaciji mobitela mogu biti “zlatni rudnik” za oglašivače, kako bi znali gdje se ljudi nalaze u određenim razdobljima. A isto tako, podaci dobiveni preko aplikacija mogu odlaziti i državnim službama koje koriste tehnologiju da istražuju informacije o ljudima. Nedavno, Vol Strit Žurnal je izvijestio da državne službe koriste takve podatke da bi pratile imigrante.
Ovi istraživači otkrivaju skriveni svijet praćenja podataka, što podiže zabrinutost koliko zapravo ljudi daju informacija o sebi, a da toga nisu ni svjesni.
Praćenje lokacije
Vil Strafah se prvi počeo baviti analizom prometa na mreži 2017. godine, dok je radio u kompaniji Gardijan, koja se bavi bezbijednošću na mobitelima, a čiji je i saosnivač.
Čak i kada je Dži-pi-es isključen na mobitelu, Strafah je otkrio “rupe” koje omogućavaju praćenje podataka, kao što je prikupljanje informacija o lokaciji kada je mobitel povezan na Vaj-Faj mrežu.
Veličina problema je izašla na vidjelo kada je otkriveno da Akuveder, popularna aplikacija za vremensku prognozu, šalje podatke o lokaciji korisnika, čak i kada je opcija za dijeljenje lokacije isključena.
Prema riječima Strafaha, to je za njega tada prešlo granicu od “ovo je problem” do “ovo mora odmah prestati”.
Akuveder nije odgovorio na zahtjev za komentar.
Strafah je ustanovio da skriveno praćenje lokacije, kao što je kod Akuvedera, predstavlja jedan od najvećih problema privatnosti kod aplikacija. Ljudi daju dozvolu aplikacijama za svrhu koja im je potrebna, kao što je pronalazak najjeftinije benzinske stanice u okolini, ali ne shvaćaju da se u pozadini informacije dijele s brokerima podataka.
Za razliku od malwarea, zlonamjernih softvera, koje Strafahtakođer istražuje, ove aplikacije su dopuštene u Gugl i Epl trgovinama, a u nekim slučajevima dolaze već instalirane, s mobitelom. Zato je istraživanje ovih aplikacija postao novi fokus za Strafaha.
Često nije riječ samo o jednoj aplikaciji. Riječ je o načinu kako su povezani, o skrivenoj mreži podataka u kodu koja im pomaže izgraditi sveobuhvatnu sliku o nekome i što on radi. Iako kompanije tvrde da su podaci anonimni, potrebno je malo napora kako bi se utvrdilo tko je osoba, a na osnovi lokacije, vremena i aktivnosti koje se mogu prikupiti.
Na Međunarodnom institutu za kompjutersku nauku na Sveučilištu u Berkliju, Serdž Egelman vodi tim od oko 10 istraživača u laboratoriju, u kojem koristi više prilagođenih Android mobitela programiranih za pretraživanje novih aplikacija u Gugl Plej trgovini i otkrivanje podataka koje svaka aplikacija uzima s uređaja.
Njihov alat traži nove aplikacije i dodaje ih u bazu podataka, a one se u bazi provjeravaju svaka dva tjedna da bi se utvrdilo jesu li im dodani novi softveri za praćenje.
Egelman je 2019. objavio istraživanje u kojem je opisano kako oko 17.000 Android aplikacija kreira trajni zapis aktivnosti uređaja.
Više od godinu dana kasnije, kako kaže, ništa se nije promijenilo.
Što možemo učiniti kako bismo se zaštitili?
Jedino što se za sada može učiniti, to je ne preuzimati aplikacije koje ovo rade. Egelman je uzeo svoj alat iz istraživanja i pretvorio ga u metodu koju ljudi mogu koristiti kako bi provjerili aplikacije koje imaju na svojim uređajima.
Naravno, on ne očekuje da će svaka osoba odjednom naučiti kako učiniti analizu mrežnog saobraćaja, niti će ljudi to željeti.
– Ako je potreban tim istraživača koji pišu svoje vlastite softvere i istražuju mrežni promet da bi shvatili o čemu se tačno radi, svakako nije razumno očekivati da će prosječni potrošač učiniti isto. Umjesto toga, potrebne su nadzorne grupe i regulatorna tijela. Oni bi trebali to činiti, a ne potrošači – kaže Egelman.
On je ponudio svoj alat preko aplikacije koja se zove EpCenzus, a koja omogućava korisniku pretraživanje aplikacija i uvid koji su podaci poslani i koji se šalju. Tim također radi na aplikaciji koja će upozoriti vlasnika mobitela kad god se identifikacijski podaci šalju softverima za praćenje.
Za preuzimanje je dostupan i alat ČarlsProksi, koji radi presretanje mrežnog prometa i s kompjutera i s mobitela.
Vil Strafah kaže da njegova kompanija radi na ažuriranju sigurnosne aplikacije koja će obavještavati ljude kad god neka aplikacija uzme više podataka s mobitela nego što je trebala.
(Klix)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu