“Titani zlata” trenutno kontrolišu stotine izvora koji najviše proizvode širom svijeta, ali 4-5 milion unci zlata koliko donesu na tržište svake godine blijedi u poređenju sa izazovom koji stoji u svemiru – rekao je Skot Mur, izvršni direktor “JuroSan majninga”.
U budućnosti će tajkuni morati da se pomjere sa Zemlje, jer će veliki izvori zlata biti daleko u svemiru. Ali da li mi možemo doći do tog svemirskog zlata? Profesor Džon Zarneki, predsjednik Kraljevskog astronomskog društva, procjenjuje da će trebati oko 25 godina da se ovaj koncept dokaže, a još 50 da se krene u komercijalnu proizvodnju. Ovaj poduhvat će zavisiti od ekonomske izvodljivosti i napretka svemirske tehnologije, a tu je i konkurencija svjetskih sila koje sve žele da polože svoje ruke na ovakav i slične asteroid.
INDUSTRIJSKI “BUM”
Mič Hanter Skalion, osnivač kompanije “Rudnici asteroida”, kako navodi RT, smatra da je ovo definitivno sljedeći “bum” u industriji.
– Jednom kad postavite infrastrukturu mogućnosti postaju skoro beskonačne. Astronomska količina novca čeka na one koji su dovoljno smjeli da odgovore na izazov “asteroidske groznice” – rekao je on.
Nije riječ samo o novootkrivenom zlatnom kamenu iz Pojasa asteroida udaljenog od Zemlje 1.207 kilometara.
– Ovo je možda Sveti gral svemirske potrage za zlatom, ali neće biti prva stanica u ovoj avanturi – ističe Mur.
Tu su i asteroidi blizu Zemlje, koji prolaze blizu naše planete i mogu se gurnuti u orbitu odakle bi se mogli iz njih izvlačiti voda i drugi elementi. Tu je i Mjesec koji sadrži resurse metala iz grupe zlata i platine, helijum-3, vodu i rijetke metale. Iako takvo rudarenje zahtijeva gravitaciju, a lunarna je svega jedna šestina Zemljine, naučnici kažu da je ima dovoljno da čitava operacija funkcioniše.
TRŽIŠTE
Da, već postoji globalno tržište za rudarenje na asteroidima, a firma Udruženo istraživanje tržišta procjenjuje da će do 2025. ono vrijedeti 3,8 milijardi dolara. U to su uračunate tekuće i buduće svemirske misije, porast investicija u svemirske rudarske tehnologije i rastuća upotreba štampanih materijala iz asteroida uz pomoć tehnologije 3D štampanja.
Mur ističe da je Pojas asteroida samo jedan aspekt ovog tržišta i da ono već vrijedi stotine milijardi dolara.
– Ne možete misliti o svemirskom rudarenju kao o nečemu što će se iznenada dogoditi za 25 ili 50 godina. To se već događa, gledano iz investicione perspektive – rekao je on.
Investiciona bankarska institucija “Morgan Stenli” procjenjuje da globalna svemirska ekonomija danas vredi 350 milijardi, a da će do 2040. vrijedeti kosmičkih 2,7 biliona. Takođe, “Sajki 16” takođe nije jedini zanimljiv predmet u Pojasu. Drugi mali asteroid, dug 200 metara, mogao bi vrijedeti 30 milijardi dolara u platini.
TRKA
Dok se NASA fokusira na svemirska istraživanja i naučne misije, Kina je bacila oko na svemirsku ekonomiju. Azijski džin se već zavjetovao da će dominirati u toj trci. Čak i Evropa, u kojoj “JuroSan” pokreće veliki rudnik zlata u Rumuniji, učestvuje u ovoj igri. U januaru je ESA objavila ugovor sa “Arijen grupom” da obavi studiju pripremne misije na Mjesec 2025, sa prirodnim resursima na umu. Samo sićušni Luksemburg ima 10 kompanija za svemirsko rudarenje registrovanih još od 2016. Tokijski “ajSpejs” je privatna firma koja planira da sleti na Mjesec 2021.
Ko god da stigne prvi, postaće novi zlatni tajkun a konkurencija se sve više zaoštrava, zaključuje RT.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu