Svi oni se žale „Eko toplanama“, koje u najboljem slučaju zakrpe kvar, do sljedećeg puta, ili umanje račune za grijanje. Po svemu sudeći, od boljeg grijanja neće biti ništa ni narednih godina, jer nema novca za obnovu dotrajalih cijevi.
U pitanju je decenijski problem Banjaluke o kojem se u prethodnom periodu uglavnom samo pričalo. Gradsko grijanje je „rak rana“ ili „noćna mora Banjaluke“; tako su o toj temi govorili pojedini gradonačelnici grada na Vrbasu. Ljudi na čelu Banjaluke su se smjenjivali, a te konstatacije i danas važe, jer nije bilo ozbiljnijih ulaganja u toplovodnu mrežu staru više od 40 godina.
Bilo je raznih najava i pokušaja svih administracija da će se s tim problemom „uhvatiti u koštac“, ali za sada je sve ostalo na tome.
Odbornici protiv
Posljednji propali pokušaj je bio na nedavnoj sjednici Skupštine grada na kojoj odbornici nisu prihvatili kreditno zaduženje Grada Banjaluka od oko 10 miliona KM. Taj novac je trebalo da obezbijedi dugoročno finansiranje sanacije mreže, ali od toga neće biti ništa. Posljedice će osjećati korisnici, ali i preduzeće “Eko toplane”. Oni će se morati pomiriti s tim da će se boriti sa čestim kvarovima, ali i sa žalbama građana na kvalitet grijanja.
Da je situacija kritična pokazuju i informacije iz preduzeća “Eko toplane”, koje je zaduženo za zagrijavanje Banjaluke.
Oni su naveli da je izgradnjom novog postrojenja, te uvođenjem novog energenta (umjesto mazuta koristi se drvna sječka) riješen izvor toplotne energije.
– Druga faza ulaganja predviđa rekonstrukciju distributivne mreže, koja je komunalna infrastruktura u vlasništvu Grada Banjaluka i koja ima izuzetno nizak stepen efikasnosti, čiji je rad usljed dotrajalosti vrlo nepouzdan, te potrošači i pored novog izvora, koji proizvodi dovoljnu količinu toplotne energije, imaju česte prekide u isporuci –rekli su u ovom preduzeću.
Naglasili su da će posljednja odluka Skupštine grada, kao i nedavno odbijena inicijativa upućena Gradu o korekciji cijena toplotne energije, imati “značajan negativan efekat i odraziti se na poslovanje ‘Eko toplana’, a samim tim i na funkcionisanje sistema daljinskog grijanja”.
– Investicija u toplifikacionu mrežu dovela bi do poboljšanja energetske efikasnosti, čime bi se težilo minimiziranju gubitaka na mreži, kako bi bile ostvarene uštede koje bi omogućile smanjenje troškova, pa bi samim tim postojala mogućnost da se cijene grijanja minimalno koriguju – kazali su u “Eko toplanama”.
Istakli su da posljednje odluke vlasti u Banjaluci mogu samo dodatno ugroziti rad “Eko toplana” i mogućnost pružanja usluga u narednim sezonama.
– Ovo privredno društvo je prethodnu sezonu grijanja uspješno završilo isključivo zahvaljujući vlastitim rezervama, koje su do sada obezbjeđivale stabilnost i likvidnost poslovanja, uz uspješno odolijevanje rastu cijena energenata, za šta ne postoji garant u predstojećim sezonama – istakli su u “Eko toplanama”.
Napomenuli su da je distributivna mreža Banjaluke u vlasništvu Grada, kao sastavni dio javne komunalne infrastrukture, pa je samim tim i obnova mreže u nadležnosti Grada.
– “Eko toplane” kao korisnik distributivne mreže održavaju je i saniraju. Sanacija, kao i godišnji remont, rade se u pauzama između dvije sezone. Tokom proteklih pet sezona ovo privredno društvo radilo je remont i sanaciju koristeći sopstvena sredstva i resurse. Međutim, neophodno je imati u vidu činjenicu da su u mrežu, koja je dotrajala i stara više od pola vijeka, neophodna investiciona ulaganja od strane nadležnog organa, kako bi sistem mogao da funkcioniše u narednim sezonama – zaključili su u ovom preduzeću.
Skupština
Konačni sud o kreditu, koji je predložila gradska administracija, donijela je Skupština grada. Odbornici većine su na posljednjoj sjednici oborili odluku kojom je Grad od Evropske banke za obnovu i razvoj trebao podići kredit od oko 10 miliona KM za obnovu toplovodne mreže. I prije glasanja, tokom same rasprave, bilo je nagovještaja da ova odluka najvjerovatnije neće dobiti „zeleno svjetlo“ Skupštine. U toku rasprave o ovom pitanju, posljednjeg dana sednice, diskutovali su samo odbornici PDP, koji su govorili „da ovaj kredit treba da poboljša kvalitet grijanja”, te da bi bilo na štetu građana “ako neko od odbornika ovu odluku ne prihvati“. Tako je na kraju i bilo, jer je ovu odluku podržalo 12 odbornika, a 16 je bilo uzdržano.
Predsjednik Skupštine grada, Mladen Ilić, objasnio je da se većina izjasnila na ovaj način „zbog velikog broja nejasnoća“ koje su išle uz ovaj plan gradske administracije. Kaže da Grad nema većinsko vlasništvo u “Eko toplanama”, te da je „čudno da se Grad zadužuje“.
– Shvatam da Grad treba da teži da u ovako nečemu pomogne, ali Grad nema većinsko vlasništvo u ovom preduzeću. To preduzeće se ne može stavljati u rang “Vodovoda” ili nekog drugog sličnog preduzeća. Isto tako, u odluci o kreditnom zaduženju nije decidno navedeno koje stvari bi se radile. Pored toga, ovo kreditno zaduženje nije bilo predmet ranijih razgovora koje smo imali – rekao je Ilić
Ne isključuje da se o ovoj temi razgovara u nekom narednom periodu i da se ova odluka nađe ponovo na nekom od zasjedanja.
– Ovo preduzeće je važno za funkcionisanje grada. Mi ćemo vrlo brzo imati na stolu rebalans budžeta, u kome imamo jako dobro punjenje. Mislim da se može razmišljati o pronalaženju sredstva u samom rebalansu, ako Grad smatra da je to prioritet da se radi – smatra Ilić.
Nejasnoće
Tvrdnje Ilića da je „bilo nejasnoća“ nisu baš neosnovane, jer su iz gradske administracije stizale konfliktne informacije.
U odluci koja je bila pred odbornicima je navedeno da se Grad planira zadužiti kod EBRD na iznos od oko deset miliona KM i da je rok otplate kredita 13 godina.
Gradski menadžer, Bojan Kresojević, ranije je objasnio da je toplovodna infrastruktura u vlasništvu Grada, te da je Grad jedini u mogućnosti da se zaduži i investira u tu imovinu.
– Iako Grad uzima kredit, postigli smo dogovor sa preduzećem “Eko toplane” da se i oni uključe u finansiranje, odnosno otplatu kredita, tako što će iz postignutih ušteda vratiti određen iznos sredstva u budžet grada. Iznos sredstva koji će oni vraćati Gradu biće naknadno definisan u sporazumu koji ćemo potpisati sa ovim preduzećem – objasnio je Kresojević.
Od gradonačelnika Draška Stanivukovića su se mogle čuti drugačije izjave. On je nakon odluke Skupštine grada rekao da odluka o kreditnom zaduženju predstavlja samo „vid garancije kojom je Grad neka vrsta žiranta“.
– Mi smo ovom odlukom samo htjeli dati garanciju za kredit, jer je to naša dužnost, zato što smo vlasnici 49 odsto kapitala u “Eko toplanama”. U pitanju je 10 miliona KM ulaganja u toplovodnu mrežu od kojih Grad nije trebao vratiti ni marku. Tih deset miliona bi trebale vratiti “Eko toplane” od svojih prihoda – kazao je Stanivuković .
Dodao je da će zbog važnosti ovog problema tražiti da se ova tačka uvrsti na vanrednu sjednicu, koja treba da se održi 17. maja.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu