Sastanku su prisustvovali šef Delegacije EU Johan Satler, visoki predstavnik u BiH Valentin Incko, šef Misije OEBS-a u BiH Ketlin Kavalek i američki ambasador u BiH Erik Nelson, koji su sa predstavnicima CIK-a razgovarali o reformi Izbornog zakona BiH.
Iz CIK-a je saopšteno da je razgovarano i o formiranju i početku rada Interresorne radne grupe za izmjene izbornog zakona BiH, odnosno učešću predstavnika CIK-a BiH u njenom radu.
Zaključeno je da je uključenje CIK-a BiH u rad na izbornoj reformi izuzetno važno.
– Uloga CIK-a BiH u izbornoj reformi, kao implementirajućeg tijela, kao i zbog njenog iskustava u organizaciji i sprovođenju izbora, može samo doprinijeti kvalitetu kreiranih zakonskih rješenja – istaknuto je na sastanku.
Na sastanku je naglašeno da se vidljivi problemi u izbornom sistemu ne mogu riješiti samo radom CIK-a BiH.
Na sastanku je razgovarano i o konkretnim rješenjima u izmjenama zakona, u smislu promjene sastava biračkih odbora, jačanja odredaba o finansiranju kampanje i izmjeni podzakonskih akata, poboljšanja tačnosti i brzine prebrojavanja glasačkih listića, povećanja tačnosti Centralnog biračkog spiska i dodavanja zakonskih odredaba za uključivanje tehnologija u izborni proces, koje mogu uveliko poboljšati transparentnost izbora 2022. godine.
Članovi CIK-a BiH su upoznali ambasadore o aktivnom radu institucije na kreiranju prijedloga izmjena Izbornog zakona BiH, a koji će biti ponuđen s ciljem sprovođenja reformi za poboljšanje izbornog sistema u BiH i njegovo približavanje evropskim standardima.
Navedeni prijedlog po njegovoj finalizaciji će biti predstavljen i predstavnicima međunarodne zajednice, OEBS-ovoj Kancelariji za demokratske institucije i ljudska prava /ODIHR/, Venecijanskoj komisiji, kao i akademskoj zajednici u BiH, nevladinom sektoru i sveukupnoj javnosti u BiH, a sadržavaće i rješenja iz preporuka ODIHR-a/GRECO-a.
Ambasadori su na sastanku pozdravili rad i napore koje je uložio CIK BiH u sprovođenju lokalnih izbora u prošloj godini.
U saopštenju se dodaje da je CIK BiH bio izložen “političkim napadima, s političkim liderima koji su vršili prijekorne napade i na pojedine članove institucije”.
– I dalje postoji jasno protivljenje bilo kakvim pokušajima podrivanja legitimiteta CIK-a kao institucije – dodaje se u saopštenju.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu