Mada su od Dodikove izjave prošla tri dana, iz HDZ, partije koja se smatra legitimnim političkim predstavnikom Hrvata, niko nije reagovao.
I jučerašnji brojni pokušaji Srpskainfo da u vrhu HDZ dobijemo komentar bili su bezuspješni. Niko se nije javljao na telefon, baš kao ni u Kancelariji za informisanje HDZ u Mostaru.
Podsjećamo, Dodik je za TV Kurir pomenuo bojkot izbora, u kontekstu izbora Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
– BiH će se svakako raspasti i vidjećete da će biti bez rata. Naprosto, to će se urušiti i samo će funkcionisati ono što može. A jedino u BiH što može samo da funkcioniše to je Republika Srpska. Ne može ni BiH, ne može ni Federacija. Sama činjenica da dvije godine nisu formirali Vladu govori da ne mogu. Izbor Komšića isto tako kaže da ne mogu. Hrvati sada se pripremaju za dvije godine na opštim izorima da ne učestvuju, da bojkotuju, da radikalizuju situaciju u tom pogledu. I ja ih razumijem. To je za njih odsudan datum – rekao je Dodik.
Kako kaže, o tome je razgovarao i s državnim vrhom Hrvatske, koji smatra da je rješenje za položaj hrvatskog naroda u BiH promjena Izbornog zakona BiH, u dijelu koji se odnosi na FBiH. To bi, kako kaže Dodik, trebalo da omogući da opštine s većinskim hrvatskim stanovništvom, kao izborna podjedinica, mogu da izaberu hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara, Milan Sitarski, naglašava da je nezahvalno komentarisati eventualni bojkot izbora, jer u ovom trenutku nemamo ključne parametre, a to je stav hrvatskih političkih aktera u BiH, prvenstveno iz HDZ.
– Imam utisak da će se voditi debata slična onoj kakva je bila u Srbiji prije posljednjih izbora, kada je jedan dio opozicionih stranaka bio za bojkot, nezadovoljan upravo sistemskim izbornim uslovima, a drugi su mislili da se samo izlaskom na izbore može nešto promijeniti. Najvažnije je razgraničiti koja metoda vodi ostvarenju političkog cilja koji imaju određene stranke. U Srbiji su to bile opozicione, u BiH su hrvatske stranke – kaže Sitarski za Srpskainfo.
Prema njegovim riječima, poenta priče je vodi li bojkot konkretnih izbora ka ili od ostvarenja cilja, koji u BiH glasi jednakopravnost, legitimno predstavlja konstitutivnih naroda.
– To će da bude na hrvatskim političkim predstavnicima da odluče, a pretpostavljam da će tu odluku donositi na osnovu više faktora. Između ostalog, tu je i stav činilaca koji su izvan BiH, a koji su u ovoj zemlji uticajni. Treba vidjeti kakav bi odjek imao takav potez među potencijalnim saveznicima koji su izvan BiH, a koji bi mogli pomoći u konačnom ostvarivanju hrvatske ravnopravnosti i legitimnog predstavljanja – zaključuje Sitarski.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu