Bilo da je riječ o novom modelu patika, brendiranoj odeći ili gedžetu, ali uglavnom je bila riječ o neviđeno povoljnoj ponudi, nerijetko i duplo jeftinijoj opciji od one u radnji.
Prelomite, poručite proizvod, dogovorite način isporuke i plaćanja. Čekate neko vrijeme, misleći da ste odlično prošli, a onda i imate šta da vidite. Umjesto poručenog modela patika, odjeće ili gedžeta, poštar vam je doneo komad plastike, pogrešnu veličina, košulju ali druge boje, te bižuteriju umjesto, kako se navodilo prstena od poludragog kamenja.
I zaista je tako. Ali i šta da radite? Podatke o trgovcu nemate, nemate ni novac, a bogami nemate ni željeni artikal. Kako bi stali na put prevarama na internetu, Nacionalna organizacija potrošača Srbije napravila je jedinstvenu “crnu listu” prodavaca na internetu koji se oglašavaju putem Fejsbuka ili Instagrama.
A rezultati su iznenađujući – 422 online prodavnice, a djelatnosti od prodaje obuće, odjeće i parfema – do prodaje “skupocijenih” satova i nakita, te telefona, tehnike i suplemenata za treniranje…
Da svako može da bude “žrtva” tuđe lukavosti i sopstvene nesmotrenosti svjedoči i priča Alekse iz Beograda.
– Reklama na Instagramu je promovisala stranicu za prodaju brendiranih patika. Preletio sam po stranici, sve je izgledalo legitimno, slike nisu izgledale “fuš”, te sam se zainteresovao za jedan model – priča sagovornik.
– Cijena je bila i više od 50 odsto niža nego radnjama (u ovom slučaju oko 9.000 dinara), a i model koji je bio na prodaju je bio u boji koje nema kod nas. U tom trenutku nisam razmišljao da li se radi o prevari – nastavlja on.
Nedjelju dana kasnije, stigla je pošiljka. Kuriru sam uredno platio, i iako mi je “pod rukom” bilo čudno, bez puno razmišljanja sam ušao u kuću, kaže naš sagovornik i dodaje da kada je otvorio paket imao šta da vidi.
– Umjesto poručenih patika, u nekoliko slojeva streč folije bila je umotana jeftina kopija patika koje ne vrijede ni deseti dio onoga što sam platio, zaključuje Aleksa.
“Crna lista”
Crna lista NOPS se nalazi na ovom linku, i kako stojji na sajtu potrosac.info, ona nije konačna, nije reprezentativan uzorak po pitanju broja trgovaca “na crno”, niti predstavlja listu trgovaca na koje potrošači najčešće izjavljuju prigovore.
Sastavljana na dva načina: prikupljanjem i kategorizacijom prijava građana i proverom onlajn trgovaca, da li posjeduju sve neophodne informacija istaknute kao takve u Zakonu o elektronskoj trgovini.
– Lista je dijelom sastavljena od prijava građana, a dijelom od naše provjere. Te informacije koje smo tražili su neophodne kod svih vrsta trgovaca, kaže predsjednik NOPS Goran Papović za Blic Biznis.
On je osvrćući se na učestale prevare koje se dešavaju kada građani odluče da kupe nešto putem društvenih mreža istakao da nema mnogo šta tu da se uradi.
– Jedino što možemo kao preventivnu mjeru da uradimo je da napravimo ovakvu listu. Postoji i drugi način ali je on nemoguć. To bi bilo uvođenje rigorozne kontrole, ali nedovoljan broj inspektora onemogućava da se tako nešto i sprovede – kaže Papović.
– Dodatan problem je što mi kada je riječ o fizičkim licima nemožemo nikako da pomognemo oštećenim građanima – zaključuje on.
Šta kaže zakon?
Zakon o elektronskoj trgovini u članu 6. jasno navodi koje su obavezne informacije koje pružalac usluge elektronske trgovine mora da istakne.
Kako stoji u članu 6. Zakona pružalac usluga je dužan da korisnicima pruži i naznači sljedeće informacije na vidnom i dostupnom mjestu: Poslovni ime, adresu sedišta, kontakt podatke, matični broj (MB), poreski identifikacioni broj (PIB), detaljne podatke o ceni proizvoda, koji uključuju i troškove i ostale manipulativne troškove.
U slučaju da trgovac poseduje sve podatke, smatra se da on posluje u skladu sa Zakonom i da je kupovina kod takvog trgovca bezbjedna.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu