Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

Crven obraz

Kolumne
Autor:

Foto: RAS arhiva

Kada bismo svaki dan pisali tekstove o pravosuđu u Republici Srpskoj i BiH zbog njihovih propusta, afera i skandala, vjerovatno bismo opet obuhvatili samo jedan manji dio njihovog nerada.

Kada je u pitanju Republičko tužilaštvo, juče su dobili novi šamar od kojeg će im se dugo crveniti obraz.

Krajem oktobra prošle godine ovo tužilaštvo je protiv Aleksandra Radića otvorilo istragu zbog terorizma.

Sumnjičili su ga da je počinio teoristički napad kada je iz „zolje“ ispalio projektil na zagradu „Agrama“ u Banjaluci.

Iako su odmah pravni stručnjaci upozorili da se ovdje ne radi o terorizmu, Republičko tužilaštvo nije odustalo od ovih optužbi.

Međutim, sada smo dobili potvrdu da tu nema terorizma, već je riječ o izazivanju opšte opasnosti.

Međutim, ovo nije jedini slučaj zbog kojeg se treba stidjeti Republičko tužilaštvo.

Juče se navršilo tačno godina dana od kada je u Istočnom Sarajevu ubijen Siniša Milićević zvani Tigar. Godinu dana istraga u ovom slučaju tapka u mjestu i nema nikakvih pomaka.

Porodica ubijenog Milićevića je ogorčena njihovim radom, ali ni oni nisu jedini koji se tako osjećaju.

Možemo sada nabrajati slučajeve koje vodi ovo Tužilaštvo, a koja takođe nisu riješeni, ali njih to neće puno nasikirati.

Kada je u pitanju pravda za žrtve, uvek se kaže da je ona „spora, ali dostižna“. To možda važi u nekim zemljama gdje vlada zakon, kod nas očito nije tako, jer ovdje sporost ima novu definiciju.

Gledajući skandale u pravosuđu, sporost tužilaštva, skandalozne presude sudova, postavlja se pitanje kakva nam je budućnost.

Posmatrajući sve ovo navedeno, stičemo utisak kao da pravosuđe šalje poruke kriminalcima da su ovdje bezbjedni i da ako nešto urade, da bar neće dugo godina završiti u zatvoru.

Očigledno nam je potrebna nova reforma pravosuđa, jer očito ova prošla nije donijela ništa dobro.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.

IZDVAJAMO