Cijene kvadrata, koje su posljednjih godina porasle i za više od 30 odsto, ostale su stabilne, a dok se očekivalo pucanje balona, stručnjaci tvrde da on praktično sada i ne postoji.
Poznavaoci tržišta nekretnina kažu da sve dok ima kupaca i tražnje, cijene su opravdane, a ne vide da će uopšte dolaziti po pojeftinjenja.
Prosječna cijena kvadrata u novogradnji, koja se najviše prodaje, u Beogradu je oko 2.000 evra. Luksuzna gradnja, ali i luksuzne lokacije znatno su više, te tako cijene kvadrata u starogradnji budu i oko 3.000 evra, a u novogradnji i znatno više.
– Neverovatno je da u vrijeme kada se nižu posljedice pandemije korona virusa, u Srbiji kao da se ništa nije desilo, kod nas korona nije pomjerila tržište nekretnina. Cijene su stabilne, a najbrže se prodaju mali stanovi i novogradnja – kaže za Blic, Kaća Lazarević, vlasnica agencije “Kaća Lazarević nekretnine”.
Cijene se prema mišljenju naše sagovornice neće spuštati, a prema njenim riječima, olakšavajući uslovi za podizanje stambenih kredita znatno su doprinikeli rastu kupovine stanova.
– Novogradnja se prodaje najbrže jer ljudi podižu kredite, a sada su uslovi dosta povoljni. Dosta banaka je usvojilo incijativu Narodne banke da se sa 10 odsto učešća može dići kredit, a sada će od 1. septembra nastupiti i olakšavajuće mjere da se podigne kredit i kada je 60 odsto izgrađenosti, a kada je Direkcija za imovinu nosilac građevinske dozvole ne mora uopšte nikakav stepen izgrađenosti. To sve zavisi kako će banke prihvatiti i pod kakvim će uslovima davati kredite – kaže naša sagovornica.
Govoreći o opravdanosti visokih cijena novogradnje, Lazarević kaže da jesu opravdane jer nažalost i investitori imaju ogromne troškove.
– U prosjeku je cijena kvadrata u novogradnji oko 2.000 evra, ali to zavisi od lokacije. Država bi možda, pored ovih mjera Narodne banke, trebalo do oslobodi investitore nadoknade za građevinsko zemljište koja nije mala, a zavisi od toga u kojoj zoni se bilo šta zida. Recimo sada u ekstra zonu spada i širi kurg centra u Beogradu, što dosta poskupljuje cijenu kvadrata u tim dijelovima grada stanova u izgradnji. Takođe, i terasa se sada uključuje u kvadrat stana – objašnjava naša sagovornica.
Ona dodaje da je poskupila i izrada instalacija, voda, a investitori se trude da za tako visoke cijene opreme dobro sta, pa se recimo rade mermerni ulazi, mermerna kupatila, a i garaže su u dosta slučajeva vrlo komotne, što ranije nije bi slučaj. Starogradnja je neznatno pala, kaže Lazarević, ali pad nije veliki.
– Na primer stanovi u starogradnji su od 1.800 do 2.200 evra po kvadratu u centru grada. Luksuzna starogradnja ide nekada i više od 3.000 evra, ali prigradska naselja mogu da se pronađu i za 1.400, 1.500 evra, u zavisnosti od toga šta se traži – kaže Lazarević.
Da su cijene nekretnina ostale na stabilno visokom nivou i nisu za sada pokazivale bilo kakvu promjenu, kaže i Miloš Mitić, operativni direktor u City Expert servisu za promet nekretnina. Ipak, on dodaje da je primetna blaga promena u ponašanju vlasnika prilikom ulaska u pregovore, pa većina njih sada ima malo fleksibilniji stav i spremna je na pregovore o cijeni.
Govoreći o opravdanosti visokih cijena, Mitić kaže da treba sagledati tržišni mehanizam koji je vrlo jasno definisan, piše Blic.
– Tražnja je nakon maja krenula ponovo da raste iznad ponude i sve dok je to tako cijene će vjerovatno ostati na ovom nivou. Cjenovna kriva će krenuti silaznom putanjom po nekim očekivanjima tek od sljedeće godine. Država za sada raznim mjerama ekspanzivne fiskalne politike pokušava da pokrene i tražnju i ponudu, a koliko je to dugoročno održivo zavisi od mnogo faktora. Jedan od ključnih, na koji niko od nas nema odgovor, je koliko će zapravo pandemija Covida trajati, i naravno sposobnosti svake pojedinačne države za brz oporavak nakon krize – zaključuje naš sagovornik.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu