Politika

DA LI JE IMOVINA SPC SPASENA? Kako je Đukanovićev zakon proglašen neustavnim U POSLJEDNJI ČAS

Vlast Mila Đukanovića iznova je pokazala nevjerovatnu sposobnost za samoodržanje. Iako je Vlada u Podgorici usvojila zakon kojim namjerava da oduzme crkve SPC i njenoj mitropoliji i poslala ga u parlament na usvajanje, juče je došlo do neočekivanog obrta. Zakon je proglašen – neustavnim.

DA LI JE IMOVINA SPC SPASENA? Kako je Đukanovićev zakon proglašen neustavnim U POSLJEDNJI ČAS
FOTO: BORIS PEJOVIĆ/EPA

U Crnoj Gori je usijano. Poslije gotovo dvije decenije po raznim pitanjima polarizovane države i društva, finišira se možda i najbitnije pitanje vjere, Crkve, praktično identiteta. Do juče ujutro vlast Mila Đukanovića nije odustajala od usvajanja spornog zakona, sjednica Skupštine zakazana je za četvrtak, 26. decembra. Time i pokušaj brisanja Srpske crkve kao matične u Crnoj Gori trebalo je da dobije konačni institucionalni pečat. U međuvremenu zakazan je crkveno-narodni Sabor za danas u Nikšiću, na kojem su donijete mošti Svetog Vasilija Ostroškog. A onda je juče po podne sopstveni, već u Vladi izglasani zakon, pravna služba proglasila neustavnim. Sve vrijeme od, 6. decembra, kada ga je Vlada usvojila, glasnije nego do sada, građani – vjernici SPC, najavljivali su da će tijelima braniti svoje svetinje.

Juče nije bilo moguće dobiti precizan odgovor crnogorskih vlasti da li i pored mišljenja pravne službe namjeravaju i dalje da insistiraju na zakonu i da li se on iznova povlači iz procedure.

Dok se odvijala drama u Đukanovićevoj administraciji, s druge strane Mitropolija je zakazala Sabor na koji su donesene mošti, grubo rečeno, najpoštovanijeg sveca na ovdašnjim prostorima Svetog Vasilija Ostroškog. U Mitropoliji su prije Sabora naglasili za Blic da je ovaj Sabor prvenstveno molitven, i da će sa njega biti poslata i poruka vlastima Crne Gore protiv usvajanja zakona i pravnog nasilja. Svetitelj na Saboru i u poprilično ključnom trenutku je onaj čije prisustvo treba da pozove na prekid dioba i sabiranje naroda. U Nikšić su pristigli episkopi iz okruženja, njih desetak, počev od Hercegovačke, Mileševske i Raško-prizrenske eparhije.

– Zakon koji vlast u Crnoj Gori pokušava da usvoji jeste neustavan, i to u mnogim svojim odredbama. Oko spornog zakona sve je naopako i ne vidi se dobra volja ovdašnjih vlasti. Sigurni smo da neće odustati od sprovođenja nauma. Kada vidimo njihovu dobru volju i mi Crkva ćemo tada imati pozitivan odgovor. Od Sabora ne odustajemo i ovaj molitveni skup će biti održan kao što je i planirano – najavljuje vladika budimljansko-nikšićki Joanikije.

Šokantna promjena stava

Pravna služba, koja je zadužena za usklađivanje i obradu zakona u proceduri, okarakterisala je da je predloženi zakon neustavan. To mišljenje dostavljeno je juče Skupštini u Podgorici, i baš pred crkveno-narodni Sabor.

Foto: Profimedia
Foto: Profimedia

– Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica nije usklađen sa Ustavom i pravnim sistemom Crne Gore, a pojedine odredbe sadržane u njemu nisu karakteristične za važeći pravni sistem. Način na koji je izrađen ovaj prijedlog zakona, odnosno način na koji su formulisane pojedine odredbe, odstupa od principa pozitivne zakonodavne prakse, a koji su definisani i pravno-tehničkim pravilima za izradu propisa, koja se primjenjuju prilikom izrade zakona: jasnoća, sažetost, preciznost i razumljivost norme, međusobnu povezanost i usklađenost normi u okviru samog prijedloga zakona – navodi se, između ostalog, u mišljenju pravne službe.

Kako se dodaje u mišljenju, jedan od najspornijih odredaba zakona je što bi “u eventualnoj primjeni zakona vjerske zajednice koristile objekte koji su u državnoj svojini, ili bi državni organi odlučivali o korišćenju ili nekorišćenju vjerskih objekata i zemljišta. To je suprotno ustavnom načelu odvojenosti države i verskih zajednica, kao i principu ravnopravnosti vjerskih zajednica”.

Šta vlast hoće

Poslije nacrta zakona o slobodi vjeroispovijesti iz 2015. godine, koji je propao zbog ozbiljnih pravnih nedostataka i protivljenja SPC, Vlada Crne Gore izašla je sa ovom, novom verzijom. Činjenica je, međutim, da je i poslije nekoliko godina, posrijedi ponavljanje istih stavki – suština je u tačkama koje se odnose na imovinu i to imovinu Mitropolije SPC. Sudeći po sadržaju dokumenta, vlasništvo i ukidanje kontinuiteta vjerskih zajednica i crkava kao pravnog lica jedino su zbog čega je zakon i pisan. I u najnovijem prijedlogu iznova se podvlači sljedeće:

“Svi vjerski objekti koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti i pripajanja Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine, a koji kasnije nisu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke vjerske zajednice, biće prepoznati kao državna imovina”.

Vlast Mila Đukanovića gura zakon i šalje na mišljenje, a suštinski ne mijenjajući odredbe. U međuvremenu, Mitropoliji SPC u stavu o “otimanju imovine” su se pridružile patrijaršije Carigradska i Moskovska, papa Franja, a zakon ima pravnih nedostataka i za Venecijansku komisiju, na kojoj je bila procjena. Slobodno se može reći da se pravno nasilje nad Srpskom crkvom, njenom mitropolijom, ali i građanima koji su vjernici SPC nastavlja.

Prihvati notifikacije