Osim što je pandemija izazvala poremećaje u poslovanju i funkcionisanju privrednih sektora, institucija, zajednica i društva u cjelini, sa sobom je odnijela i brojne živote građana, a broj zaraženih i umrlih iz dana u dan sve više raste.
Od početka pandemije do danas od posljedica infekcije korona virusom u BiH je umrlo više od 1.620 osoba, zaraženo je preko 65.000, a oporavilo se više od 32.000 osoba.
Epidemija virusa korona pogodila je sve ekonomije svijeta, pa i Republiku Srpsku i BiH, a u kojoj mjeri i kada možemo očekivati privredni oporavak još je nepoznato.
Mjere
U Vladi Republike Srpske za Srpskainfo pojašnjavaju da su od početka pandemije do danas preduzeli niz mjera kako bi ublažili posljedice izazvane korona virusom, te sačuvali radna mjesta i privredu.
Podsjećaju da je u maju ove godine osnovan Kompenzacioni fond, čiji je cilj pružanje podrške zdravstvenom sektoru Republike Srpske u zaštiti i sprečavanju širenja korona virusa, ali i pružanjem direktne podrške preduzetnicima i poslovnim subjektima u Republici Srpskoj koji su pretrpili ili trpe štetu usljed pandemije.
Vlada Republike Srpske je u proteklih šest mjeseci putem Kompenzacionog fonda isplatila ukupno 39,5 miliona KM, od čega je za privredu izdvojeno 25,2 miliona KM, za zdravstvo 8,2 miliona KM i za poljoprivredu oko šest miliona KM.
Prema podacima Vlade Srpske, iz Kompenzacionog fonda je u ovom periodu, između ostalog, javnim zdravstvenim ustanovama isplaćeno 13,3 miliona KM, Fondu zdravstvenog osiguranja 18,5 miliona KM, MUP RS 4,3 miliona KM, dok je čak 30 miliona KM isplaćeno lokalnim zajednicama u Srpskoj za sanaciju posljedica izazvanih korona virusom.
Plate
Pored toga, iz Fonda su izmirene obaveze poreza i doprinosa za poslodavce (pravna lica i preduzetnike) za mart, koji su zbog pojave korona virusa prestali s poslovanjem, te obaveze po osnovu doprinosa za lica koja ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti koji su, usljed proglašenja mjera na sprečavanju širenja korona virusa, prestali s poslovanjem, odnosno kojima je zabranjen rad.
Vlada je preuzela obavezu i za isplatu najniže plate u iznosu od 520 KM sa pripadajućim porezima i doprinosima za sve radnike u privredi za april, koji nisu radili zbog pojave korona virusa.
– Iz tog razloga je iz Fonda isplaćeno oko 12 miliona maraka za poreze i doprinose radnika za mart, dok je za plate, poreze i doprinose za april izdvojeno ukupno 31,2 miliona KM. Dodatnih 7,3 miliona KM je isplaćeno za plate, poreze i doprinose za maj – navode u Vladi Srpske.
“Spriječeno otpuštanje”
Da li su ove mjere koje je uvela Vlada Srpske bile dovoljne da se ublaže negativne posljedice pandemije i da li je Kompenzacioni fond ispunio svoju svrhu?
Predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić smatra da jeste, jer je spriječeno otpuštanje radnika i održana privreda.
– Sjetimo se da skoro ništa nije radilo u periodu mart-maj i da je Fond na sebe preuzeo obaveze koje poslodavci ne bi mogli sami da iznesu. Bitno je što su na sebe preuzeli obavezu plaćanja popreza, doprinosa i plata za taj ključni period, jer su spriječili otpuštanje velikog broja radnika i samim tim pomogli i njima i poslodavcima – ističe Trivić.
Dodaje da u kasnijem periodu sredstava Fonda nisu korištena za te namjene, ali da je najavljeno da će Vlada u narednom periodu pomoći ugostiteljima i onima koji se bave saobraćajnom djelatnošću, jer su te dvije privredne grane trenutno najviše ugrožene.
Da nije bilo navedenog Fonda, kako kaže Trivić, privreda bi danas vjerovatno bila tu gdje jeste, ali je upitno gdje bi bio dobar dio radnika.
– Vjerovatno bi neki poslodavci otpustili radnike, jer ne bi mogli da podnesu teret finansijske krize – smatra Trivić.
Domaća proizvodnja
Predsjednik Fiskalnog savjeta Srpske, Milenko Krajišnik, ističe da je Vlada RS u ovom periodu preduzela nekoliko mjera koje se odnose na očuvanje radnih mjesta i pomoć privredi, što je imalo pozitivan uticaj na ekonomiju.
– Vlada je već na samom početku pandemije donijela određene mjere, koje su sigurno imale pozitivan uticaj na razvoj ekonomije, odnosno ublažile su negativne efekte koji bi danas bili mnogo veći – kaže Krajišnik.
Podsjeća da je već početkom aprila Vlada Srpske obezbijedila sredstva za povećane troškove u zdravstvenom sektoru zbog korona virusa, te pružila pomoć privredi u očuvanju radnih mjesta i domaće potrošnje.
Krajišnik ističe da u uslovima kada se pojavljuju simetrični šokovi, kakav je ovaj, koji podrazumijeva da nije samo jedna zemlja u krizi, već sve države, uključujući i sve spoljnotrgovinske partnere Srpske, i kada se uglavnom zatvaraju nacionalne granice, što uzrokuje veliki pad izvoza, tada je domaća tražnja jedino uporište za očuvanje ekonomije.
– Očuvanje domaće tražnje je izuzetno važno, a to znači da nikako ne bi dolazile u obzir mjere u smislu smanjenja plata, penzija i slično. Vlada je to prepoznala i, naravno, nije pristupila tome, već je dala podršku preduzećima, odnosno onim firmama koje su imale zabranu rada zbog zatvaranja ekonomije. Vlada je davala podršku u smislu plaćanja doprinosa, kao i minimalnih plata za određene kategorije, što je s jedne strane imalo za posljedicu očuvanje radnih mjesta, a s druge strane očuvanje domaće potrošnje – ističe Krajišnik.
Efekti
Da li su sve mjere postigle maksimalne efekte o tome je, kako dodaje Krajišnik, teško govoriti. On navodi da će se po završetku krize moći napraviti konačan pregled i analizirati efekti donesenih mjera.
Krajišnik napominje da treba imati u vidu da su tadašnje mjere donesene s očekivanjem da će druga polovina godine, ipak, biti mirnija, odnosno da će se pandemija smirivati.
– Sad vidimo da to nije slučaj i da pandemija i dalje traje. Vlada Srpske, naravno, pokušava da napravi balans između mjera koje sprečavaju širenje virusa i mjera koje neće imati prevelike ekonomske posljedice u smislu zatvaranja ekonomije. Zatvaranje ekonomije bi svakako bilo vrlo opasno u ovim okolnostima tako da je traženje nekakvog uravnoteženog pristupa jedino rješenje u budućem periodu s obzirom na to da ne znamo koliko će trajati ova kriza – poručuje Krajišnik.
Mišić: Očuvana radna mjesta
I predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić saglasna je s ocjenom da je navedeni Fond sačuvao radna mjesta, ali ima zamjerku što predstavnici radnika nisu članovi Kompenzacionog fonda.
– Do danas je bez posla ostalo 17.372 radnika. Sigurno je da je intervencija Kompenzacionog fonda doprinijela da ovaj broj ne bude veći. Da li je to dovoljno i da li je to dobra mjera vrijeme će pokazati. Ono što nama smeta jeste što u Fondu sjede privrednici, ali ne i predstavnici radnika, jer informacije koje mi imamo i koje imaju poslodavci nekada budu dijametralno suprotni – ističe Mišićeva.
Dodaje da je dobar dio novca otišao u realni sektor zbog smanjene privredne aktivnosti, te da bi bilo dobro napraviti analizu za svaki privredni subjekat kojem je isplaćen novac, koliko je radnika imao prije dobijanja tih sredstva, a koliko nakon toga.
– Onda bi to mogla biti neka mjerna jedinica i ocjena uspješnosti Kompenzacionog fonda. Nama je jako važno da se sačuvaju radna mjesta, ali to ne podrazumijeva smanjenje plata ili slanje radnika na čekanje, nego da ti ljudi mogu dobiti platu od koje mogu da prežive. Plate su izuzetno niske, posebno u realnom sektoru. U ovoj krizi je najteže radnicima. Njima je bilo teško i prije korone, a sada je još dva puta teže – zaključuje Mišićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu