Generacije ovaj dan pamte, kao neradni dan krajem jeseni, koji se vješto spaja sa okolnim vikendima i drugim novembarskim praznicima, pa je bio idealan za svinjokolj. Mnoge su svinje glavnom platile na Dan Republike.
Zanimljivo je da je jedna od najvećih fabrika, iz oblasti u to vrijeme razvijene mesne industrija, zvala upravo “29. novembar”. Prve jugoslovenske čajne kobasice, gotova jela i paštete potekle su baš iz ove subotičke fabrike, poznate i kao “carstvo dobre hrane”.
Gigant mesne industrije je, pogođate – propao, od njega nije ostao ni “kamen na kamenu”, ni papak ni koska, a nekoliko stotina radnika u stečaju nije naplatilo čak ni davno zarađene plate.
Tako su oni koji su stvarali “carstvo dobre hrane” ostali – gladni.
Danas se samo stari “proleteri” sa sjetom sjećaju bucmaste svinjske glave, koja je bila logo mesne industrije.
I svinjokolji su sve rijeđi, nemaju ljudi vremena za “hand mejd” proizviodnju hrane. Jede se uvozno, prerađeno, naduvano aditivima.
Za one mlađe, danas nije ni Dan Republike ni “crni dan” za svinje, nego – “crni petak” iliti “black friday” – dan kada se kupuje, kupuje, kupuje i troši, troši, troši ne samo zarađeno, nego i pozajmljeno, na kredit uzeto, iskamčeno…
Vele da su danas sniženja nevjerovatna i da se mnogo toga može kupiti za bagatelu, ali skeptici tvrde da su upravo ove bagatelne cijene ustvari realne.
Šta je realno, a šta uljepšano u kolektivnom sjećanju da Dan Republike i bivšu Jugu, nije baš jednostavno dokučiti. Eto zadatka za sociologe i socijalne psihologe, ako već nisu odjurili u kupovinu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu