U Srbiji je vakcinisano 51,7 odsto punoletnih i tu kao da se sa vakcinacijom stalo, brojka ne mrda. Upravo će njeno povećanje biti jedna od tema na narenoj sednici kriznog štaba, kaže dr Đerlek, razmišljanja o tome kako doći do cilja i podstaći ljude da zaštite jedni druge, ali i sebe idu u više pravaca.
– Razmišljamo i o lutriji i sličnim podsticajima, a uskoro ćemo znati i da li će to biti u kombinaciji s preporučenom vakcinacijom za određene kategorije, ali ne bih ništa da prejudiciram – rekao je ministar Đerlek i dodao da situacija sa vakcinisanim pacijentima postaje sve ozbiljnija:
Kaže i da se situacija pogoršava, da je veliki broj nevakcinisanih u bolnicama koji završavaju i na respiratorima, svakodnevno više od 15 ljudi gubi život, “moramo da reagujemo.”
Vakcinacija je sada preporuka, ali se razmišlja da za zdravstvene i prosvjetne radnike postane obavezna.
– Razmišljamo i o obaveznoj vakcinaciji zdravstvenih i prosvetnih radnika, a da li će se zaista odlučiti na tu varijantu – vidjećemo. Jedno je jasno – država neće tolerisati pojedincima ako budemo u situaciji da nam delta soj i uopšte korona virus još jače zapreti. Polazak djece u školu bila je tema broj jedan u ovom trenutku, a sljedeći zadatak je povećanje broja vakcinisanih, bez čega nema kolektivnog imuniteta i bez čega samo produžavamo agoniju. Siguran sam da ćemo naći način da to učinimo – rekao je u intervjuu za beogradski list ministar zdravlja i objasnio da postoje zemlje koje su za određene grupacije uvele vakcinaciju kao obavezu:
– U Francuskoj je obavezna za zdravstvene radnike po odluci predsjednika Makrona, što je u skladu sa svim principima i normama, jer neće da dozvole da oni zaražavaju pacijente. I poslije te odluke imali su još skoro 14 miliona vakcinisanih, iako su bile demonstracije – kaže Đerlek.
Ubijeđen je, kaže, da će se naći modus kako da dođemo do 70-80% vakcinisanih.
– A zar godinu i po dana agonije u društvu, toliko bolesnih, toliko ljudi koji su izgubili živote, pritisak pod kojim je oštećeno i mentalno zdravlje nisu dovoljni da svi zasučemo rukave i primimo prvu i drugu dozu, ne razumijem tih 42-45% populacije, zašto oklijevaju, šta još čekaju?! Ako misle da će ovo samo da prođe – neće! Moramo da pokažemo kolektivnu odgovornost – naglašava Đerlek.
Za kovid propusnicama o kojima se priča, kaže, treba dobro razmisliti da li bi dale rezultate i da zato treba “sto puta mjeriti, a jednom sjeći”.
– Treba vidjeti da li će to zaista dati rezultate. Znate koliko smo podsticajnih mjera dali i koliko smo pričali o motivaciji za vakcinaciju pa nije dalo rezultate. Želimo da dođemo do modela koji će stvarno dati rezultate – njegove su riječi.
Navode da u februaru počinje davanje četvrte doze i da će se svaka naraedna davati na šest mjeseci.
– Mnogi koji nisu iz medicine daju sebi za pravo da diskutuju o koroni i vakcini, što stvara veliku zabludu kod građana, a to nam uopšte ne treba. S druge strane, poštujem kolege, među kojima ima i uvaženih profesora, koji pričaju o četvrtoj dozi, ali prioritet države i zdravstvenog sistema je povećanje broja imunizovanih. Vakcinisali smo svega 51,7% punoletnih s obje doze, ali već pričamo o četvrtoj! Broj jedan nam je da povećamo prvu i drugu dozu, odmah poslije toga je treća za pacijente koji su prioritetni, kojih je do 400.000, a boluju od teških bolesti praćenih smanjenim imunitetom. Ide i jesen s respiratornim infekcijama, pa i grip koji će trajati do marta, a vakcina kod takvih pacijenata polako gubi efekat i mora im se dati treća doza. Raduje me što već imamo odličan odziv – oko 200.000 građana primilo je treću dozu – tvrdi.
Posljednjih dana sve je više dece sa srednje teškim i teškim kliničkim slikama.
– Kad otac i majka nisu vakcinisani, neće biti ni dijete. Međutim, djeca ne samo da su superprenosioci već u nekoliko gradova imamo ozbiljan broj zaražene djece koja na veliku štetu i žalost imaju srednje teške, pa i teške kliničke slike. I Udruženje pedijatara je za vakcinaciju djece starije od 12 godina, koja je odobrena i molim roditelje da zaštite djecu. Delta soj napada nevakcinisane i ako u jednom malom Tutinu već ima 56 zaražene dece, koliko ćemo ih imati u Beogradu, Novom Sadu, Kragujevcu, Nišu?! – pita se on.
Kapaciteti u bolnicama se pune, ključno je da izvučemo pouke iz prethodnih
– Kapaciteti u Batajnici su popunjeni 50%, tamo ima još dosta mjesta. Ali, kao odgovorna država, uvijek računamo i na najgori scenario jer koroni ne može da se vjeruje, što nas je vreme naučilo.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu