Svijet

DEMANTUJU NAVODE Hrvatski fond tvrdi da se u blizini granice sa BiH ne odlaže nuklearni otpad

Hrvatski fond za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane “Krško” saopštio je da se na lokaciji Čerkezovac u opštini Dvor ne odlaže niti se skladišti otpad, te da se u javnost plasiraju dezinformacije.

DEMANTUJU NAVODE Hrvatski fond tvrdi da se u blizini granice sa BiH ne odlaže nuklearni otpad
FOTO: NOVA TV/YOUTUBE/SCREENSHOT

U obrazloženju objavljenom na veb-stranici Fonda navedeno je da su postojeća vojna skladišta preuzeta prazna i da će ostati prazna dok se ne ostvare uslovi za skladištenje radioaktivnog otpada.

Kada je riječ o daljim koracima za uspostavljanje skladišta na Čerkezovcu, iz Fonda obrazlažu da je potrebno lokaciju potvrditi provođenjem studije uticaja na okolinu.

Objašnjavaju da tek nakon dobijanja potrebnih dozvola može početi izgrada novih i prilagođavanje nekih postojećih objekata za potrebe skladištenja radioaktivnog otpada.

Skladište nisko i srednje radioaktivnog otpada je površinski tip skladišta i način zbrinjavanja ove vrste radioaktivnog otpada ni na koji način ne može ugroziti izvore vode za piće. Sam način na koji se radioaktivni otpad obrađuje, kondicionira i pakuje sprečava migraciju radionuklida u okolinu, a i garancija je da nema zračenja izvan objekta. Sav otpad će biti u krutom formatu, obrađen i stabilizovan prema najboljim praksama u jednom od pogona za obradu radioaktivnog otpada u inostranstvu. Otpad koji se odlaže ne smije i neće biti u tekućem niti plinovitom stanju – tvrde iz Fonda.

Takođe navode da će se prilikom uspostavljanja Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada odrediti nulto radiološko stanje, odnosno izmjeriti prirodna, postojeća radioaktivnost okoline.

Osim toga, u ovom obrazloženju se tvrdi i da je projekt uspostavljanja Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada projekt očuvanja i zaštite prirode, okoline i ljudi.

– Fond aktivno sarađuje s međunarodnim organizacijama i vodećim stručnjacima u području zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva iz Slovenije, Slovačke, Francuske, Španije. Posebno se ističe uloga Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) u razvoju i unapređenju hrvatske regulative i postavljanja temelja za licenciranje Centra – navodi se u obrazloženju.

Dalje je objašnjeno da, nakon što je Ministarstvo oružanih snaga Hrvatske (MORH) proglasio lokaciju vojnog skladišta Čerkezovac na Trgovskoj gori neperspektivnom za vojne namjene, odlučeno je da će se lokacija predati civilnim vlastima na korištenje.

– Kako je kasarna Čerkezovac unutar preferentne lokacije, sa već postojećim objektima djelimično iskoristivim za uspostavljanje postrojenja Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, predloženo je da se Centar uspostavi na toj lokaciji. Preliminarnim analizama prema postojećim podacima potvrđeno je da svojstva lokacije odgovaraju predloženoj namjeni. Konačnu potvrdu daće planirani istražni radovi i provedene sigurnosne analize i procjena uticaja na okolinu – navedeno je u obrazloženju.

Prema njihovim tvrdnjama, najveća prepreka u odnosu, kako s lokalnom zajednicom, tako i u prekograničnoj saradnji, je širenje niza dezinformacija, ali i potpuno neistinitih tvrdnji koje se plasiraju u javnost.

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac izjavio je u utorak, 7. aprila, da će BiH pokrenuti međunarodni arbitražni spor ako Hrvatska bude insistirala da odlagalište za radiaktivni i nuklearni otpad bude na lokalitetu Trgovska gora, te izrazio nadu da će ovo pitanje ipak biti riješeno diplomatskim putem.

U telefonskom razgovoru sa ministrom za zaštitu životne sredine i energetike Hrvatske Tomislavom Ćorićem, Košarac je rekao da je upoznat o nedavnoj odluci resornog ministarstva Hrvatske da ustupi lokaciju bivšeg vojnog skladišta Čerkezovac u opštini Dvor na upotrebu Fondu za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada nuklearne elektrane “Krško” radi izrade studije uticaja na životnu sredinu.

Procjenjuje se da bi izgradnja odlagališta na Trgovskoj gori ugrozila 250.000 stanovnika u 13 opština u slivu rijeke Une i negativno uticala na životnu sredinu, a predstavljala bi i ozbiljan bezbjednosni problem jer je riječ o veoma trusnom području.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije