Većina ljudi sklona je pretjerivanju u unosu hrane tokom praznika, te se često javljaju tegobe u vidu osjećaja prepunjenosti stomaka, nadutosti, gorušice, nerijetko i stomačnih bolova.
Pretjerivanje u jelu i piću je naročito opasno za hronične bolesnike, prije svega one koji imaju povišen krvni pritisak, kamen u žučnoj kesi, povišene vrijednosti masnoća u krvi, probleme sa šećerom, kao i za bubrežne bolesnike.
Neke od posljedica neće postati odmah vidljice, jer je, na primjer, potrebno unijeti oko 3.500 kalorija više da bismo povećali tjelesnu masu oko 450 grama.
Kako izbjeći najčešće greške
Iz Instituta za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut” dali su 10 savjeta kojih treba da se pridržavamo tokom praznika, kako bismo mogli da uživamo u hrani, a da nakon jela nemamo tegobe.
- Bitno je da tokom dana ne preskačete obroke kako biste mogli da uživate u prazničnoj trpezi u poslijepodnevnim ili večernjim satima. Ukoliko u goste krećete gladni, sigurno ćete pojesti više hrane nego što vam je potrebno.
- Jedite polako i dobro sažvaćite svaki zalogaj hrane. Kada jedemo brzo, tako ne samo da se unese veća količina hrane, već se hrana ne pripremi dobro za proces varenja, pa je i pojava tegoba češća.
- Kako ne bi došlo do prejedanja, bitno je da se opredijelite ili za predjelo, ili za glavno jelo.
- Ukoliko biste ipak da probate od svega po malo, prije nego što tanjir napunite hranom dobro obratite pažnju na hranu koja se nalazi na trpezi. Proja i mala kriška bijelog sira dovoljni su za predjelo, a parče bijelog pilećeg ili ćurećeg mesa ili pečenja bez kožice uz dosta salate kao glavno jelo.
- Uvijek postoji i drugačija, pomalo nestandardna varijanta. Umjesto klasične večere opredijelite se za bife posluženje u vidu raznih salata, na primjer osim zelene salate ili turšije, možete da napravite i salatu od sveže rendane cvekle, šargarepe i kupusa i začiniti je sa malo limuna i ulja ili salatu sa rendanim kiselim jabukama, šakom sjeckanih oraha i kiselom pavlakom sa najmanjim procentom masnoće. Umjesto pavlake možete da koristite i neki nemasni jogurt. Jedan od prijedloga je i salata od crvenog pasulja, kukuruza šećerca, kiselih krastavčića, crvene paprike iz turšije, praziluka, začinjene sa malo ulja i limunovog soka. Uz to poslužite crni hleb koji možete i sami da umijesite, na primer sa dodatkom različitog sjemenja, ili proju.
- Jedna čaša crnog vina sasvim je dovoljna da nazdravite početku naredne godine. Ne zalivajte svaki zalogaj tečnošću voda se pije između obroka.
- Kako se slatkiši često služe u kasnim satima, nekada i poslije ponoći, umjesto torte zasladite se voćnom salatom u koju nećete dodati šećer ni šlag.
- Osobe koje poste trebalo bi da budu oprezne jer kao što prelazak na posnu hranu ne bi trebalo da bude nagao, tako ni ponovno uvođenje namirnica koje tokom posta nismo jeli treba da bude postepeno. U prvim danima nakon prestanka posta treba koristiti takozvani bijeli mrs – mlad bijeli sir, čašu jogurta ili kiselo mlijeko, kao i lagana mesa, prije svega piletinu ili ćuretinu. Naravno, važne su i količine hrane, pa i u tom pogledu ne treba pretjerivati. Ključna rieč u svakoj situaciji je umjerenost.
- Prema savjetima koji stižu iz ovog instituta, ukoliko ipak pokleknete pred primamljivim đakonijama narednih dana, poželjno je da jedete češće, a manje obroke. Uzimajte dovoljno tečnosti, najbolje vodu i nezašećerene čajeve i što više se krećite.