Tako je vrlo malo stanovnika regiona i u protekloj godini dana sticalo znanje iz novih informacionih tehnologija, mada se bilježi rast svjesnosti o potencijalu digitalizacije, informacionih tehnologija i njihovom značaju na tržištu rada koje se ubrzano mijenja.
Sve to pokazalo je posljednje izdanje istraživanja javnog mnenja pod nazivom „Balkanski barometar 2020“, koje objavljuje Savjet za regionalnu saradnju.
Po njemu, čak oko 70 odsto stanovnika regiona internet koristi za komunikaciju s kolegama, prijateljima i porodicom, dok ga oko polovine stanovnika koristi za zabavu, a tek potom za informisanje.
Napredak
Dobra vijest je da je za proteklih godinu-dvije region značajno napredovao u domenu korištenja interneta, pa tako sada oko 17 odsto stanovnika Zapadnog Balkana uopšte ne koristi internet, dok je u 2018. godini to bilo čak 26 odsto ispitanika.
– Ovakvi rezultati govore o niskom nivou digitalne, medijske ili informacijske pismenosti. Konsistentni su rezultatima drugih istraživanja, te me ne iznenađuju. Na primjer, u studiji o mladima u BiH istaknuta je ista stvar, a to je da se mladi na internetu najviše bave trivijom, zabavom kroz društvene mreže. Za mene je to zabrinjavajući podatak, jer govori o puno ozbiljnijem problemu nego što se na prvi pogled čini. Od mladih ljudi se očekuje da budu aktivni, radoznali, zainteresirani da uče, angažovani da mijenjaju stvarnost i pokreću promjene. Ovi rezultati, međutim, ukazuju na to da su oni u najmanju ruku nezainteresovani da to rade – ističe Vanja Ibrahimbegović Tihak, stručnjak u oblasti digitalne pismenosti.
Rezultati najnovijeg „Balkanskog barometra“, ipak, malo i ohrabruju, jer je upravo u BiH zabilježeno da je gotovo petina ispitanika u protekloj godini dana prošla neki besplatni onlajn trening ili je samostalno učila onlajn, što je veliki napredak u odnosu na prethodnu godinu, kada je to radilo svega oko 10 odsto njih.
Analiza informacija
Na nivou regiona, ukupno oko 16 odsto ispitanika je u proteklih godinu dana prošlo neki besplatan onlajn trening ili je samostalno učilo, dok je oko 13 odsto pohađalo neku vrstu treninga u sklopu posla. Tek svaki deseti stanovnik je platio za neku vrstu obrazovanja.
– Među onima koji su prošli neku vrstu treninga iz informacionih tehnologija, u protekloj godini, većina je učila o tome kako se koriste računari, softveri ili aplikacije – oko 30 odsto ispitanika. Sljedeća najpopularnija oblast o kojoj se učilo su društvene mreže – 27 odsto ispitanika, a slijedi analiza podataka ili menadžment baza podataka o kojima je učila četvrtina ispitanika – navode autori istraživanja koje obuhvata Albaniju, BiH, samoproglašeno Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju.
U BiH se najviše učilo o društvenim mrežama, poput Fejsbuka ili Gugl grupa, te o onlajn marketingu i e-trgovini.
Stručnjaci smatraju da je dio problema i obrazovni sistem kakav poznajemo, te da ga treba reformisati tako da podržava kritičko promišljanje, aktivno građansko učešće i odgovornost.
– Digitalno opismenjavanje ne podrazumijeva samo tehničke vještine upotrebe internetskih alata i aplikacija, za pristup informacijama, kupovinu, plaćanje računa i slično. Pored toga, da bismo postali digitalno pismeniji, moramo i razvijati upravo vještine analize informacija koje tražimo ili koje do nas dopiru različitim digitalnim kanalima koji su nam dostupni – ističe Vanja Ibrahimbegović Tihak.
Pandemija
Nije sigurna, dodaje, da će se dugoročno nešto promijeniti niti samo zbog uticaja pandemije virusa korona, koja je stanovnike svijeta, pa i ovog regiona, mnogo više usmjerila na korištenje informacionih tehnologija u svim aspektima života. Potrebne su i prave odluke.
– Pandemija je pokazala da nas tehnologija može održati povezanima, da se neki poslovi mogu obavljati na daljinu, da se privremeno i obrazovni proces može obavljati onlajn. Međutim, istraživanja su rađena i prije pandemije, kako bi se učilo o prednostima korištenja tehnologije u obrazovanju. I ta istraživanja su u pravilu govorila u prilog tome da je tehnologija alat, a kvalitet obrazovnog procesa je u rukama ljudi koji te procese osmišljavaju i izvode – kaže ona.
Nastavnici
Jedan od problema koji je „otkrila“ upravo pandemija su digitalne vještine nastavnika, koje u regionu nisu na zavidnom nivou.
– Mada nisu dostupni uporedni podaci, postoje jasne naznake da nastavnici na Zapadnom Balkanu nisu spremni da na duži rok pružaju podršku za djelotvorno učenje na daljinu ili putem interneta. Sve zemlje prepoznaju značaj digitalnih vještina, iako primjenjuju različite pristupe u izgradnji tih vještina među nastavnicima. Digitalne kompetencije su u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji dio opštih kompetencija nastavnika, mada to nije slučaj u Albaniji i BiH. Čak i u EU, gdje su digitalna nastavna sredstva u školama zastupljenija nego na Zapadnom Balkanu, tek između 20 i 25 odsto učenika podučavaju nastavnici koji vladaju ovom tehnologijom. Nastavnici su u više navrata naveli su potrebu za daljim stručnim usavršavanjem iz oblasti IKT – navode stručnjaci Svjetske banke, koji su nedavno analizirali ekonomski i socijalni uticaj pandemije Covid-19 na obrazovanje u regionu Zapadnog Balkana.
Prepreke
Kao najozbiljnije pedagoške prepreke za korištenje IKT za podučavanje i učenje, nastavnici iz EU navode odsustvo pedagoških modela za korištenje IKT u svrhe učenja, nedostatak adekvatnih vještina među nastavnicima i nedovoljnu tehničku podršku.
– I ovaj problem je vjerovatno još naglašeniji na Zapadnom Balkanu. Čak i u Srbiji, gdje su digitalne vještine izričito navedene kao kompetencije nastavnika, 56 odsto nastavnika u srednjim stručnim školama navodi da im je potreban visok ili srednji nivo dodatnog stručnog usavršavanja iz oblasti IKT – zaključuje se u izvještaju.
Žele da uče
– Digitalne kompetenecije nastavničkog kadra nisu na odgovarajućem nivou, što su pokazala različita istraživanja proteklih nekoliko godina, a to priznaju i sami nastavnici i nastavnice. I oni žele da uče. Ovo je problem kojim se trebamo baviti kao društvo, ako želimo mlade generacije digitalno pismenih ljudi, konkurentne na tržištu rada njihovog vremena. Treba sistemski raditi na doedukaciji nastavničkog kadra koji je već u školama, intervenisati u kurikulume nastavničkih studijskih programa i omogućiti da budući nastavni kadar stiče ove vještine. A onda, naravno, i svim drugim kategorijama društva, od mladih koji su još u obrazovnom procesu, do svih drugih, kroz cjeloživotno učenje, takođe treba omogućiti medijsko i digitalno opismenjavanje, kroz formalni i neformalni obrazovni proces. I to hitno – kaže Ibrahimbegović Tihak.
E-servise koristi oko tri odsto stanovnika
– Ohrabruje podatak da u regionu raste korištenje interneta i za neke inače manje popularne sfere, kao što su obrazovanje, te plaćanje računa. Međutim, usluge elektronske uprave i dalje koristi jako malo ispitanika, svega oko tri odsto, što ukazuje na potrebu za daljom digitalizacijom javnih servisa, da bi se proširio pristup i povećala efikasnost u pružanju usluga – navode autori „Balkanskog barometra“.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu