On je dodao da će krovna kompanija Gugla, Alfabet, ubrzati svoj odgovor na strože propise koji se uvode širom svijeta kako bi zaštitili korisnike interneta, signalizirajući da su tehnološki divovi na prekretnici.
Pičai je razgovarao sa inostranim novinarima u sklopu godišnje konferencije razvojnih programera Alfabeta, Gugla I/O, održane sredinom maja. Gugl i drugi veliki tehnološki igrači u SAD nastavili su da rastu, dijelom zahvaljujući pandemiji COVID-19. Međutim, poremećaji u lancu snabdijevanja bacili ugrozile su poslovanje, a cijene dionica naglo su pale od početka godine, piše Investitor.me.
Dionice Alfabeta pale su više od 20 odsto od početka godine. Širi pad IT sektora vidljiv je u Nasdaq kompozitnom indeksu, koji uključuje mnoge tehnološke kompanije. Do sada je u 2022. taj indeks pao za gotovo 30 odsto.
Pičai je ukazao i na rusku invaziju na Ukrajinu i izrazio zabrinutost zbog monetarnog pooštravanja od strane centralnih banaka širom svijeta.
– Ekonomije imaju tendenciju ciklusa, a tehnološka industrija ima tendenciju nestabilnijih ciklusa – rekao je, napominjući da će na industriju sigurno uticati politička i ekonomska nestabilnost. Kako se poslovni uslovi pogoršavaju, Netflix je najavio otpuštanja, a Facebookova krovna kompanija Meta otkrila je planove za smanjenje ulaganja.
Međutim, Pičai je rekao da tehnologija stvara “stvarnu vrijednost” za ekonomiju, naglašavajući da će njena uloga ostati ista tokom dugoročnog razdoblja. U aprilu je Gugl najavio planove za zapošljavanje 12.000 ljudi u SAD u 2022, što je oko 20 odsto više u odnosu na prethodnu godinu. Pičai je rekao i da će kompanija nastaviti zapošljavanje i ulaganjena “dugoročnom nivou”.
Čak i dok se ekonomija pogoršava, regulatori širom svijeta pojačavaju državni nadzor nad tehnološkim divovima, a primjer je “Zakon o digitalnim tržištima” Evropske unije. Kako je internet sazrijevao, rekao je Pičai, “sve zemlje razmišljaju o tome koji su pravi digitalni propisi i žele da zaštite svoje građane i osiguraju primenu njihovih normi.” Google razmatra promjenu nekih proizvoda kako bi bili u skladu s novim propisima, poput onih za trgovine aplikacijama za pametne telefone, rekao je.
– Svi vidimo prednosti besplatnog, otvorenog i interoperabilnog interneta. Tajna ravnoteže leži u tome da se internet ne učini previše glomaznim putem regulacije – naveo je on.
Google se protivi predloženom zakonu SAD, koji bi prisilio velike kompanije za internetsko oglašavanje da odustanu od imovine.
Druga zabrinutost je sve veća fragmentacija interneta, pri čemu je Kina ugasila mnoge usluge poreklom iz SAD, a Rusija poduzima slične poteze nakon invazije na Ukrajinu. Google i drugi stvorili su usluge s milijardu korisnika širom svijeta u posljednjih 20 godina na temelju obećanja “jedne mreže”.
– Zemlje moraju razmišljati o tome koji je najbolji način na koji mogu zaštititi suverenitet svojih građana – rekao je Pičai.
– Mislim da je jednako važno da zemlje imaju puno koristi od povezivanja s globalnom ekonomijom putem interneta – dodao je.
Ukazujući na martovski sporazum između SAD i EU o prenosu ličnih podataka, Pičai je kazao da se nada da postoje snažni bilateralni razgovori, kao i multilateralni pregovori, o tim stvarima.
– Kao kompanija, mi smo jedan igrač u komplikovanijem ekosistemu. Ali se trudimo da damo doprinos da cijeli sektor bude konstruktivan i privlačan – kazao je prvi čovjek Gugla.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu