Banjaluka

Divlje deponije niču po gradu, a za godinu podijeljeno SAMO 14 KAZNI

Odlaganje smeća ne mjestima koja nisu predviđena za tu namjenu su česta pojava u cijelom gradu, ali počinioci rijetko budu kažnjeni.

Divlje deponije niču po gradu, a za godinu podijeljeno SAMO 14 KAZNI
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Najbolju sliku o tome pružaju prijave sugađana koje skoro svakodnevno stižu putem aplikacije Građanska patrola, a koja je u funkciji od maja.

U Gradskoj upravi su rekli da je u tom periodu primljeno više od 370 prijava za nepropisno odlaganje otpada.

Prethodnih sedmica takvi problem su evidentirani u ulicama Dragiše Vasića, Sime Miljuša, Jovana Dučića, Masarikovoj, Pave Radana, Milana Knežine, Voždovačkoj, Skendera Kulenovića, Prvog krajiškog korpusa, Karađorđevoj, Trive Amelice, Vidovdanskoj, Koste Jarića, Kralja Petra prvog, te u Bulevaru Milutina Milankovića.

Da nisu uvijek u pitanju samo manje hrpe smeća koji su nemarni pojedinci ostavili mimo kontejnera govori i  podatak Grada da je od septembra čak u 20 slučajeva evidentirana pojava ilegalnih deponija.

Između ostalog takvih sučajeva je bilo u ulici Ranka Šipke pa i u Bulevaru Stepe Stepanovića kod Studentskog doma.

U Odjeljenju komunalne policije su rekli da su od početka godine izdali 14 prekršajnih naloga zbog nepropisnog odlaganja smeća ali nisu precizirali koliki su bili iznosi novčanih kazni koji su išli u tim slučajevima.

Inače,  kazne zbog nesavjesnog odlaganja i paljenja smeća za fizička lica su od 100 do 1.000 KM, dok je za pravno lice od 500 do 7.000, a kazna za odgovorno lice od 200 do 1.800 KM.

Mali broj kažnjenih obrazlažu činjenicom da građani često prijavljuju ovaj problem, ali da nisu voljni da identifikuju počinioca.

-To dodatno otežava vršenje nadzora komunalnih policajaca u smislu identifikacije i otkrivanja počinilaca, kao i sankcionisanja istih kazali su u ovom Odeljenju.

Objasnili su da kada se prilikom redovnih kontrola ili po prijavi građana ustanovi ovaj problem komunalni policajci nalažu preduzeću Čistoća da ukloni to smeće.

Banjalučani smatraju da bi gradske službe trebale biti aktivnije na suzbijanju ovog problema.

-Razbacano smeće i divlje deponije pružaju ružnu sliku o gradu i one koji to rade treba kažnjavati. Pored toga otpad je i potencijalni izvor zaraznih bolesti i zato se nadležni trebaju više truditi a otkriju one koji bacaju smeće tamo gdje ne trebaju – kazao je Igor P.

Dodao je da bi u pojedinim naseljima bi trebalo postaviti više kontejnera.

Naredne godine će za održavanje javne higijene u gradu biti izdvojeno više od 3,2 miliona KM. Taj novac će biti iskorišten za čišćenje i odvoz otpada sa javnih površina i privremenih divljih deponija, pranje saobraćajnica, čišćenje i održavanje objekata za odvodnju, rad higijeničarske službe koja zbrinjava napuštene, stradale i uginule životinje i ostale poslovi javne higijene.

Novi kontejneri

Grad je nedavno nabavio više od 230 kontejnera od čega je 70 zapremine od tri metra kubna, a 160 je zapremine od 1,1 metar kubni i oni su raspoređeni na gradskom području.  Nabavljeni su u okviru projekta Grada, “Čistoće” i Fonda za zaštitu životne sredine, vrijednog više od 200.000 KM.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu