Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

Djelo Petra Kočića u “Stripovjetkama”: Jablan i Jazavac kao STRIP HEROJI

Kultura
Autor:

Foto: M. Mladic

Po prvi put u istoriji junaci Petra Kočića predstaviće se publici kroz formu strip umjetnosti u albumu koji nosi naziv „Stripovjetke“ u izdanju Narodne univerzitetska Bibiloteka Republike Srpske.

Album je realizovan je u saradnji sa “Devetom dimenzijom”, Udruženjem ljubitelja i poštovalaca stripa RS, imaće 60 strana u tvrdokoričenom izdanju B5 formata, sa pet Kočićevih priča: “Jablan”, “Kroz maglu”, “Jazavac pred sudom”,  “Mrgud” i “Grob slatke duše” pretočenih u strip.

Naslovna strana je, takođe djelo Milana Mladića, a strip će premijeru imati 11. maja na velikoj izložbi u Sant Peterburgu. Album će biti predstavljen u dvojezičnom izdanju, sa jedne strane na srpskom jeziku, dok će sa druge strane biti na ruskom jeziku.

Pisac Berislav Blagojević, koji je bio jedan od kordinatora ovog projekta ispred NUBRS kaže da su “Stripovjetke”rezultat zajedničke želje da se Kočićevo djelo približi novim formama i novoj publici.

– Ideja da se stvaralaštvo Petra Kočića predstavi u formi stripa potekla je od kreativnog tima Narodne i univerzitetske biblioteke RS, na čelu sa direktorom Ljiljom Petrović Zečić. Ovu ideju smo realizovali u saradnji sa Udruženjem „Deveta dimenzija“, tačnije, strip crtačima Predragom Ikonićem i Milanom Mladićem. “Stripovijetke” Petra Kočića su krajnji rezultat ove saradnje koja za cilj ima prilagođavanje djela Petra Kočića novoj formi i mlađim čitaocima, te promociju strip umjetnosti- kaže Blagojević i dodaje da slijedi nastavak saradnje.

– Planiran je nastavak saradnje s članovima „Devete dimenzije“, pri čemu će se promovisati izdanje, a izložba će biti prikazana u okviru Kočićevog zbora. Za vreme trajanja manifestacije posvećene Kočiću, planirana je i radionica izrade stripa u prostorijama NUBRS-dodao je Blagojević.

Predrag Ikonić jedan od dvojice strip autora uključenih u stvaranje ovog albuma kaže da mu je bila čast da oživi neke junake iz Kočićevih književnih djela.

– Bila mi je čast da sam svojim crtežom uspio da oživim neke junake iz Kočićevih djela. Dok sam bio mlađi strip crtač privlačile su me adaptacije djela poznatih pisaca, a kako sam sazrijevao kao autor, uglavnom sam radio stripove po vlastitim idejama i scenarijima. Zahvaljujući ideji odgovornih ljudi iz biblioteke i predsjednika našeg udruženja Zorana Pejića, Milan i ja smo angažovani za realizaciju ovog projekta. I što sam više radio i crtao, sve mi se više sviđalo to što radimo i to što Kočićevim djelima dajemo novu dimenziju, devetu. U pričama koje sam ja radio nastojao sam da se držim Kočićevih predložaka koliko god sam mogao. U dijalozima glavnih likova nisam se usudio promjeniti ni zarez što je recimo u djelu kakav je „Jazavac pred sudom“ i nemoguće -kaže Ikonić.

On dodaje da je ovo možda bio i najveći izazov u atorskom smislu za njega

– Prva pripovjetka koju sam nacrtao tokom par mjeseci rada bila je „Grob slatke duše“ za koju sam postao i emotivno vezan. Nacrtao sam je rlativno brzo i lako možda zato što sam kroz priču glavnog lika i svu nepravdu koja ga prati shvatio koliko je ta životna priča i danas aktuelna i koliko smo je i svi mi zahvaljujući ovom ratu osjetili na svojoj kožu. Nakon toga sam nacrtao prvi dio „Jazavca pred sudom“ i ispostavilo se onako kao što sam i pretpostavljao na početku da je „Jazavac“ vrlo komplikovan za prelazak u medij stripa. Milan i ja smo se trudili koliko smo znali i umjeli, ali zbog želje da zadržimo originalni Kočićev predložak imam osjećaj da je ovaj strip prenatrpan tekstom. „Mrgudu“ sam nacrtao poslednju i mislim da je crtački i pripovjedački ona najbolje ispala i da je u njoj jezik stripa došao do punog izražaja. Ja još uvijek stripove crtam na tradicionalan način olovkom na hamer papiru, a nakon toga tuširanje sa kistom i flomasterima – kaže stripadžija.

Ikonić ističe neophodnost pretapanja žanrova poput književnosti stripa unutar nacionalno-istorijske tematike

-U mom dosadašnjem opusu doticao sam se nacionalno-istorijske tematike u okviru strip albuma „Sarajevski atentat/Srbi u Prvom svjetskom ratu“ gdje sam nacrtao dva stripa, a ranije sam nacrtao nekoliko epizoda strip serijala „Sa druge strane rijeke“ čija je tematika vezana za naš poslednji otadžbinski rat- kaže Ikonić uz opasku da je rad sa Milanom bio uživanje, a ne posao.

– Saradnja između Milana i mene tekla je bez ikakvih problema jer razmišljamo na isti način. Od samog početka rada razmenjujemo skice, postavke, gotove crteže, predlažemo jedan drugom bolja rešenja, upućujemo na greške i dr. Milan je saradnik za poželiti i nadam se da ćemo uskoro crtati neki novi zajednički strip-rekao je Ikonić

Milan Mladić, drugi dio autorskog tandema, kaže da je saradnja između njega i Ikonića bila samo uspešan nastavak davno započetog procesa.

– Zadovoljni smo kako je sve na kraju uklopljeno. Izdavač je odabrao tri pripovijetke, a dve su bile Peđin i moj izbor. Stripove smo radili klasičnim tehnikama, olovka- tuš. Dva stripa, “Kroz maglu” i “Jablan” su urađena u koloru. Peđa i ja, pored toga što smo prijatelji, istomišljenici i strip autori “Devete dimenzije”, sarađivali smo i ranije i nije bilo teško da “podjelimo posao”. Adaptirali smo pet pripovijetki na ukupno 60 tabli stripa. Ja sam radio priče “Jablan”, “Kroz Maglu”, Peđa je radio “Grob slatke duše” i “Mrgudu”, a “Jazavca pred sudom” smo uradili udruženim snagama, prvu polovinu Peđa, a drugu ja-kaže Milan dodaje da su trudili pomiriti predložak i sopstveni izraz.

– Uvijek je izazov pokušati vizuelno predstaviti djela poznatih autora, s obzirom da su više puta adaptirana za potrebe pozorišta ili TV. U svakom slučaju sa zadovoljstvom smo se prihvatili posla da to uradimo u formi stripa, koja je nama bliska. Trudili smo se da se pridržavamo literarnog predloška, koliko je to strip kao medij dozvoljavao. Na primjer kod “Jazavca pred sudom” to je bilo prilično izazovno jer sadrži mnogo dijaloga, a radnja se odvija u jednoj prostoriji sa nekoliko likova. Ipak potrudili smo se da da zadržimo izvorni tekst Petra Kočića. Nismo robovali klišeima, npr. naš David Štrbac nema brkove, kao u većini prikaza tog lika kroz brojne pozorišne predstave, a brkovi se nigdje i ne pominju u pripovjetci. Kod adaptacije ostalih pripovjetki dio testa je lako mogao da se supstituiše vizuelnim prikazom. Takođe stil crtanja je zavisio od radnje i duha pojedinih pripovjetki.-kaže Mladić. Peđa i Milan ističu da je ključna stvar u vezi ovog projeketa što je iza njega stala institucija poput NUBRS .

-Vrlo je važno što se u okviru NUBRS formirala jedna pozitivna ekipa na čelu sa direktoricom Petrović-Zečić koja je prepoznala kolika je moć devete umjetnosti i koliko prezentacija poznatih djela naših pisaca putem stripa može da ova djela približi i onim čitaocima kojima čitanje knjiga i nije baš redovna aktivnost. Korist je i obostrana naravno. U današnje vreme steći jednog novog čitaoca stripa je pravi podvig- saglasni su Mladić i Ikonić.

Prepoznatljiv rukopis Devete dimenzije

Milan Mladić kaže da je Deveta dimenzija već prepoznatljiva po striovima nacionalno-istorijske tematike

-Pored ovog projekta, Peđa i ja, sa dvadesetak drugih strip autora, smo već učestvovali u izradi strip izdanja nacionalno- istorijske tematike “Sarajevski atentat- srbi u prvom svjetskom ratu” u izdanju Devete dimenzije. Udruženje strip autora i obožavalaca stripa Republike Srpske “Deveta dimenzija” putem svojih izdanja i izložbi nastoji da populariše strip kao umjetnost i kroz njega predstavi sve aspekte društvenog života-kaže Mladić.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.
Možete da nas pratite i na Facebook stranici

IZDVAJAMO