Izjavio je ovo viši naučni saradnik na Institutu za uporedno pravo u Beogradu Vladimir Đurić.
– Što se tiče pravnog rezonovanja Ustavnog suda BiH i diskriminacije koju je tobože pronašao u devetom januaru, pa mnogo je veća diskriminacija u samom pravnom rezonovanju Ustavnog suda, jer istom argumentacijom nije prihvatio za diskriminatorski praznik prvi mart (dan nezavisnosti BiH). Poslanici iz Republike Srpske su pokrenuli taj postupak i Ustavni sud BiH je to odbio – podsjetio je Đurić.
On je naveo da, ako se neki praznik proslavlja, to nikome ne umanjuje nikakva prava, ali je problem u tome što je Ustavni sud BiH u svojoj odluci rezonovao da “Bošnjaci i Hrvati kao konstitutivni narodi nisu učestvovali u odlučivanju o tom prazniku”.
Prema njegovim riječima, taj praznik je predustavna kategorija u odnosu na konekst Ustava BiH.
On smatra da su i istorijski i pravno posmatrano Srpska i njen praznik, koji god to praznik bio, predustavne kategorije u odnosu na ustavno pravni poredak BiH i tu ne može ništa da bude sporno.
Đurić je naveo je BiH po Dejtonskom sporazumu država koja je zadržala svoj međunarodno pravni kontinuitet, ali da preambula Ustava kaže “sa izmijenjenom ustavnom strukturom”.
– Znači, BiH, ustavno-pravno gledano nije ona država koja je proglasila nezavisnost od Jugoslavije. Međunarodno–pravno je ona zadržala kontinuitet, mada je pitanje veliko šta ona od tog kontinuiteta uopšte ima međunarodno pravno, jer u tom periodu, dok nije izbio rat, nije zaljučila nijedan ugovor kao nezavisna država u smislu međunarodnog prava – rekao je on.
Đurić je pojasnio da je u kontekstu Ustavnog prava, to potpuno izmijenjena i nova država.
On je napomenuo da praznik sam po sebi ne može biti diskriminatorski, a da je namjera da se takvim predstavi i ospori samo politika i nametanje gole sile.
Đurić je ukazao da su sa politikološko, sociološko, filozofske dimenzije izuzetno zanimljivi primjeri praznovanja u Kvebeku u Kanadi, Kataloniji u Španiji, Belgiji, Ujedinjenom Kraljevstvu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu