Zgrade, kako one koje imaju neku javnu funkciju, tako i stambene, najveći su potrošači energije, a modernizacija i investiranje u sistem za zagrijavanje objekata nema puni efekat ako se energija u njima rasipa. To znači da, osim distributera, dIo odgovornosti treba da preuzmu vlasnici, koji svoj životni odnosno radni ambijent mogu da naprave energetski efikasnim.
Prema procjenama, u neizolovanom grijnom prostoru 35 odsto toplote gubi se kroz prozore i vrata, 25 odsto kroz spoljašnje zidove, isto toliko kroz krov, a 15 odsto energije izgubi se kroz pod.
Kako bi se to izbjeglo potrebna su ulaganja u obnovu fasade, stolarije ili krova. Često su u pitanju velike investicije, koje se ipak na duže staze isplate. To se, prije svega, odnosi na troškove zagrijavanja prostora.
U stambenim zgradama obnova fasade ili krova je dužnost stanara i radi se sigurno o najvećim investicijama, ali koje sa sobom nose i brojne benefite. To je pogotovo slučaj kod zgrada starijeg datuma.
Naime, adekvatna demit fasada zimi čuva toplotu i omogućava uštedu energije. Osim toga, ljeti obezbjeđuje svježinu, a dobar je i zvučni izolator. Ako se izvede kvalitetno, vijek trajanja nove fasade je oko 30 godina. Osim uštede energije, ta investicija obezbjeđuje i rast tržišne vrijednosti objekta.
Oni koji žive u zgradama poručuju da se radi o potrebnom ulaganju, bez obzira na iznos, napor i odricanje koje je potrebno da se ta sredstva obezbijede. Takav je slučaj i u jednoj stambenoj zgradi na Starčevici, koja je izgrađena 80-ih godina prošlog vijeka.
– Za obnovu fasade će nam biti potrebno oko 45.000 KM i u pitanju je velika investicija. Naš cilj je da u narednom periodu skupimo taj novac, kako bismo obnovili fasadu. Time želimo obezbjediti bolju izolaciju da bismo imali manje gubitke energije kod zagrijavanja – kazao je Nikola M, predsjednik ZEV-a ove zgrade.
Kod javnih objekata situacija je malo drugačija. U zavisnosti od okolnosti, ova neophodna ulaganja obezbjeđuju lokalne zajednice ili neki viši nivoi vlasti iz vlastitih budžeta, kredita ili iz nekih eksternih izvora finasiranja. Jedan od primjera ovog zadnjeg slučaja je projekat „Energetska efikasnost“ kroz koji će, između ostalog, biti „utopljena“ OŠ „Branko Ćopić“. Od radova, predviđeno je postavljanje toplotne izolacije na fasadne zidove i ravni krov objekta, zamjena dijela vanjskih prozora na fiskulturnoj sali, te ugradnja termostatskih ventila i pumpi.
Direktorka ove škole Branislava Pejašinović poručuje da je rekonstrukcija objekta veće počela i da bi radovi trebalo da budu završeni u naredna tri mjeseca.
– Naša škola će kroz projekat „Energetske efikasnosti“ dobiti sasvim drugačiji izgled, a osim toga poboljšaće se uslovi za odvijanje nastave, kako za đake, tako i za zaposlene. Isto tako, očekujemo i uštede kod zagrijavanja prostora – navela je Pejašinovićeva.
Iako navedena ulaganja zahtijevaju veće investicije, jedini su način da se obezbijedi dugotrajna energetska efikasnost objekata, odnosno čuvanjе energije u životnom ili radnom prostoru.
Pored tih radova, postoje i druge mjere kojima se može uštediti potrošnja energije, a koje ne zahtijevaju ulaganja, već promjene u ponašanju.
Za dio stambenih i javnih zgrada karakteristično je pregrijavanje prostora, koje se rješava najneefikasnijim načinom – cjelodnevnim držanjem otvorenih prozora, umjesto pravilnim provjetravanjem prostorija više puta u toku dana. Isto tako, veoma je važno da radijatori nisu zaklonjeni namještajem, niti da su obloženi ukrasnim nišama.
A.E.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu