Osim administrativnih poslova, čuvanja starih osoba i djece, čišćenja stubišta stambenih zgrada, proizvodnje cvijeća i ukrasnog bilja, povrća, žene u Lijevču, Potkozarju i drugim krajevima Srpske, takođe u slobodno vrijeme proizvode zimnicu, ručne radove, ukrasne svijeće, med, meleme, ljekovito ulje, izrađuju posude od stakla, vazne od ukarsnog papira… Nada Janković iz Donjih Podgradaca sakuplja i prodaje gljive. Zajedno sa suprugom ima štand pored puta.
– Svaka marka ili euro su dragocjeni u ovom teškom vremenu. Sve je poskupjelo, čak nedostižno. Zato sa suprugom ustajem rano i svakog jutra oko četiri idemo u Kozaru tražiti gljive. Ponekada prijeđemo i desetine kilometara jer se nikada sa sigurnošću ne može znati gdje ima, gdje su iznikle gljive, poslije kiše – objašnjava Nada svoj način sticanja, prijeko potrebnog novca.
Gljive tokom dana prodaje pored puta za Kozarsku Dubicu a za odmor ima sasvim malo vremena.
Gordana Golić iz Gradiške proizvodi ukrasne svijeće. U tome je davno prepoznala mogućnost dodatne zarade ali, do sada nije bilo potrebe da se tome više posveti. Shvatila je, kaže, prije dvije godine, da time može poboljšati kućni budžet.
– Inspiracija mi je bio vosak koji zauzima posebno mjesto u porodičnom pčelinjaku. Time su se bavili i moji, otac Slavko i djed Piljo Škorić iz Jazovca. Oni su takođe pravili svijeće ali na mnogo nižem tehnološkom nivou. Sada, u periodu ekonomske krize, pobudila sam u sebi tu davnašnju želju da pokušam nastaviti tradiciju i u tome sam, nadam se, uspjela – ispričala nam je Gordana koja svoje svijeće sve češće pokazuje na sajmovima u lijevčanskom i potkozarskom kraju.
Ona za svijeće koristi vosak a vještim rukama i pomoću kalupa koje je samostalno osmislila, svakodnevno ih proizvodi, najčešće naveče.
– Nisu to velike količine, moglo bi se sve podvesti pod kućnu radinost. Korist je višestruka. Time zarađujem nešto novca koji mi je veoma potreban u ovim teškim vremenima. Istovremeno uživam praveći svijeće. Proces je težak i komplikovan, potrebno je najviše vremena i strpljenja, počev od topljenja voska, ceđenja, prečišćavanja, ukalupljivanja, provlačenja fitilja do gotovih sveća – opisuje Gordana Golić proces rada kojem je veoma mnogo posvećena.
Nema poteškoća u prodaji svojih svijeća koje se najviše koriste za krsne slave, svadbe, krštenja pa i za upokojenja. Danica Perović iz Gradiške proizvodi korpice od starog papira i ručne radove. U tome sam se nedavno aktivirala, kazala je Danica tokom Sajma Lijevča i Potkozarja, zato što su me potrebe natjerale.
– Radim posao kojeg volim, heklam, štrikam, vezem i pravim korpice od starog papira. Uvek se to može prodati, posredstvom društvenih mreža, ličnim posetama, kontaktima… Sve što zaradim, dobro mi dođe – kaže Danica. Mara Misić iz Srpca je domaćica koja je mogućnost dodatne zarade pronašla u pčelinjaku.
Ona poseduje tridesetak košnica i stekla je veliko iskustvo u ovom poslu. Dodatnu zaradu prepoznala je u proizvodnji meda, propolisa, medenjaka, sokova…
– Htjela sam da nešto radim i da taj moj rad bude koristan, da ima smisla… To je meni bitno promijenilo život, poboljšalo društveni i materijalni status. Naravno, nije to teklo ni malo lako, niti jednostavno, jer je pčelarstvo uglavnom predodređeno za muškarce. Meni to nije bio problem jer sam odlučna, opredeljena da se dokažem i da živim od svoga rada i truda – kazala je za Srpskainfo Srpčanka Mara Misić.
Njene sugrađanke, agilne članice Udruženja žena Srbac su veoma vrijedne. Njihov primjer ovdje mnogi ističu a predsjednica Vesna Smiljanić kaže da okupljaju tridesetak žena. One imaju cijelu paletu poroizvoda od povrća, voća, lekovitog bilja…
To su pečene paprike, pekmez od šljive, maline, aronija, sokovi, novi program ljutih džemova, ulja od lavande, melemi, domaći sapuni, med i medenjaci… Srpčanke prave i veliku količinu ajvara od pečenih paprika, po starim receptima, potom džem od jagode sa komadima plodova, slatko od šipka, šljive, jabuke…
– Smisao je, pored drugih razloga, da naše žene materijalno ojačaju, da steknu finasijsku neovisnost od drugih, ali i da poboljšaju svoj materijalni položaj. Želimo pomoći, učiniti sigurniji život za sebe i za svoje porodice. Naša želja, takođe je da sačuvamo tradiciju, da mladim generacija prenesemo vrijednosti svojih majki, baka i ostalih žena u svome kraju – pojasnila je Vesna Smiljanić.
U ovom Udruženju posjeduju i mašine za mljevenje povrća i voća, sušilice za voće, posuđe… Za kvalitet svojih proizvoda dobile su i zlatnu medalju na Sajmu kojeg je organizovao Tehnološki fakultet u Banjaluci.
Saradnja i festival
Članice Udruženja žena Srbac hvale se uspješnom saradnjom sa republičkim institucijama i udruženjima građana, ženama iz cijele Republike Srpske, Srbije i regiona ali i društvenim djelovanjem u svojoj sredini. Učestvujemo na sajmovima, izložbama, tribinama, predavanjima, podsjeća Vesna Smiljanić, a sarađujemo i sa Ministarstvom poljoprivrede Republike Srpske, Kućom Lijevča i Potkozarja u Gradiški, Krajiškom kućom u Trebinju…
Specifičnost našeg Udruženja je organizovanje Urban-festa pop i rok muzike, što je za mnoge neshvatljivo. Često nas sugrađani pitaju, kako vi to, žene sa šezdeset i više godina koje najviše vremena provode kuvajući ajvar i pekmez, to organizujete. Međutim, mi želimo poboljšati, ojačati društveni život u svojoj sredini, kažu vrijedne Srpčanke koje su organizovale dva festivala a treći pripremaju. Utvrdile su i tradiciju, a termin festivala je poslednji petak u julu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu