Svijet

DOJČE VELE UPOZORAVA "Banke mirno peru prljavi novac - i nikom ništa"

Preko velikih banaka je oprano vjerovatno dva biliona sumnjivih dolara, piše glavna urednica DW-a Manuela Kasper-Kleridž i pita se zašto je izostao javni izliv bijesa i pritisak na banke u vezi s tim.

DOJČE VELE UPOZORAVA "Banke mirno peru prljavi novac - i nikom ništa"
FOTO: STEPHANIE LECOCQ/EPA

U kakvom to društvu mi živimo kada većina ljudi samo slegne ramenima na vijest da su brojne banke transferisale dva biliona dolara nejasnog porijekla – navodi Kasper-Kleridž u autorskom tekstu.

“Nejasno porijeklo” zapravo znači da su vjerovatno kriminalci oprali prljav novac preko banaka. Među njima su, dodaje, mafijaši i kontroverzni oligarsi. Prošlo je nedjelju dana otkako su objavljeni takozvani FinCEN dosijei, koje je otkrilo 400 novinara širom svijeta.

– Tako smo sa zakašnjenjem dobili uvid u mreže kojima teku milijarde. Ali zašto izostaje javni izliv bijesa? Gdje su zahtjevi za ostavkama šefova banaka? Umjesto toga vidimo da je mnogima svejedno, u stilu: pa ionako se tu ništa ne može promijeniti – konstatuje ona.

Ukazuje da su u sumnjive poslove upletene mnoge velike banke, poput Dojče banke, HSBC-a ili JP Morgana, u kojima tekuće račune imaju i mnogi obični ljudi.

Smatra da su one “okretale glavu, a sumnjive transakcije prijavljivale ili sa zakašnjenjem ili nikako”, i ocjenjuje da “te banke imaju problem sa shvatanjem morala”.

– I narko-karteli koriste usluge ovih banaka. Pola miliona ljudi u svijetu svake godine umre od posljedica konzumiranja droga, ali karteli koji proizvode i diluju kokain i heroin čvrsto mogu da računaju na to da će komplikovanim transakcijama u jednom trenutku njihov novac postati čist. Pranje novca funkcioniše jer sistem kontrole nije dobar – piše u tekstu.

Te uplate i isplate, ističe se, na kraju koštaju ljudskih života, i zato se ovo tiše nas svih, i zato nešto mora da se promijeni, navodi glavna urednica DW-a.

Naš bankarski sistem, dodaje, nije više u skladu s vremenom. Želja za profitom je u redu, ali samo ako se on stiče u skladu s pravilima.

U Sjedinjenim Državama već postoji pravilo da banke moraju najkasnije kroz mjesec dana da prijave sumnjive transakcije – ali se tog pravila niko ne pridržava, tvrdi autor i navodi da je novinarsko otkriće pokazalo da banke sumnje na pranje novca u prosjeku prijavljuju poslije šest mjeseci.

– Očigledno je da sistem ne funkcioniše. Izgleda da se banke baš i ne žure da istražiteljima stave na raspolaganje podatke svojih klijenata kako bi olakšale istragu. To se mora promijeniti. Javni pritisak na banke mora biti tako veliki da se osjećaju prisiljenima da odmah prijavljive sumnjive transakcije. Pranje novca ne smije da postane poslovni model koji se toleriše – poručuje se u tekstu.

Slaba kontrola šteti ekonomiji i svima nama. Kriminalni tokovi novca moraju biti zaustavljeni jer, naposlijetku, radi se i o našem novcu. Dakle, imamo dovoljno razloga da budemo bijesni, zaključuje glavna urednica DW-a Manuela Kasper-Kleridž.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu