Politika

Dok neki ne završe u zatvoru, neće biti POŠTENIH IZBORA: Može li novi zakon zaustaviti "bugarske vozove"

Prošlo je 25 godina od prvih poslijeratnih izbora u BiH i dvije decenije od formiranja Centralne izborne komisije, a biračkim mjestima i dalje tutnje „bugarski vozovi“, mrtvi glasaju, a živi kradu glasove. Mogu li izmjene zakona biti lijek za ove boljke?

Dok neki ne završe u zatvoru, neće biti POŠTENIH IZBORA: Može li novi zakon zaustaviti "bugarske vozove"
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Centralna izborna komisija BiH je nedavno objelodanila svoju incijativu za izmjene i dopune Izbornog zakona, ali izborni zvaničnici su u širokom luku izbjegli „škakljive“ teme.

– Eskivirali smo politička pitanja, ali smo punudili najadekvatnija rješenja koja se tiču izbornog procesa. Ta rješenja su provodiva u praksi, a da li će naš zakonski prijedlog proći u Parlamentu BiH, vidjećemo – poručio je član CIK Ahmet Šantić na radionici za medije, održanoj nedavno u Neumu, pod pokroviteljstvom Savjeta Evrope.

FOTO: MILKICA MILOJEVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: MILKICA MILOJEVIĆ/RAS SRBIJA

Najznačajnije promjene koje bi se desile, ako bi prijedlog CIK ipak „prošao“, odnosile bi se na mogućnost raspisivanja vanrednih izbora, te na izričitu zabranu istovremenog obavljanja više funkcija, koje su nespojive.

Narodski rečeno, po ovakvom zakonu ne bi se moglo desiti da godinama isti ljudi budu istovremeno i ministri i poslanici, a to je u BiH već postala praksa.

CIK predlaže i mogućnost odlaganja izbora, u slučaju da se zbog vanrednih okolnosti, glasanje ne može održati prve nedjelje u oktobru. Predviđena je i mogućnost prijevremenog glasanja za građane koji na dan izbora, iz opravdanih razloga, poput odlaska na liječenje, ne mogu na dan izbora doći na svoje biračko mjesto.

CIK predlaže i veće novčane kazne, koje ova komisija izriče u prekršajnom postupku. Tako bi maksimalna za one koji krše propise u izbornom procesu umjesto sadašnjih 10.000 KM, bila povećana na 30.000 KM. Pitanje je međutim, koliko bi to uticalo na ponašanje najznačajnijih aktera na izborima, velikih partija, kojima pare nisu problem.

– SNSD plaća sve kazne CIK, valjda im je to lakše im nego da se žale sudu –  prokomentarisao je predsjednik CIK-a Željko Bakalar, u razgovoru sa novinarima.

FOTO: MILKICA MILOJEVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: MILKICA MILOJEVIĆ/RAS SRBIJA

CIK prelaže i sankcije za preuranjenu kampanju, te jasnije definisanje govora mržnje i zabranu zloupotrebe djece u izbornom procesu. Predložili su i sankcije za nedozvoljeno istupanje na društvenim mrežama, portalima i drugim savremenim kanalima komunikacije.

Jedna od najznačjanijih promjena, koje predlaže CIK, tiče se imenovanja biračkih odbora.

Bakalar tvrdi da su upravo birački odbori rak rana izbornog procesa u BiH. Članove odbora, koji  pakuju i nose izborni materijal, prave zapisnike i broje glasove, predlažu političke stranke koje učestvuju na izborima.

Da bi kontrolisale izborni proces, velike stranke kreiraju fantomske političke subjekte, koji se uredno kandiduju na izborima, iako nisu zainteresovane za glasove. Njihova jedina svrha je da dobiju članove biračkih odbora i posmatrače na izborima, koji će raditi za „ozbiljne igrače“.

Na izborima 2020. godine, po podacima CIK, čak 85 stranaka i kandidata su u jednoj ili više izbornih jedinica osvojili po – nula glasova. Ali, ovi izborni autsajderi su imali armiju članova biračkih odbora i posmatrača.

Broj fantomskih stranaka i „nezavisnih“ kandidata je u porastu, a po statistikama CIK,  na minulim lokalnim izborima su bili najprisutniji u velikim gradovima u RS: Doboju, Bijeljini i Banjaluci.

– To je samo znak da se u Federaciji BiH još nisu dosjetili da primjene ovu praksu – prokomentarisao je Bakalar.

Pročitajte još

Da bi stao u kraj ovakvim ujdurmama, CIK je u izmjenama zakona predložio dva rješenja. Jedno je potpuna profesionalizaciju biračkih odbora, koji bi se birali putem javnog konkursa. Drugo rješenje, koje predlaže CIK, jeste da članove biračkih odbora mogu predlagati samo parlamentarne stranke, a ne svi koji su se kandiduju.

Ali i ovo je tek dio rješenja, smatraju u CIK, jer je ključni problem to što pravosuđe ne radi posao, pa izborne prevare, koje se dešavaju naočigled javnosti, ostaju nekažnjene.

– Podnijeli smo na stotine krivičnih prijava za izborne manipulacije, ali postupci traju dugo i često završavaju prije nego što su počeli. Dok bar 20 ljudi, koji rade na regulaciji izbora, ne završe iz rešetaka, ništa se neće promijeniti – kaže Bakalar.

Krivičnim zakonom je priprijećena kazna od tri do pet godina zatvora za krivična djela iz ove oblasti, ali niko još u BiH, zbog izborne prevare nije otišao u zatvor.

Mada ne može nikog poslati iza rešetaka, i CIK može izricati sankcije, od novčanih kazni, do poništavanja izbora, ili eliminisanja kandidata sa liste.

Članovi CIK, međutim, priznaju da Centralna izborna komisija nema kapaciteta da uđe u trag svima koji krše zakon i kradu glasove.

Razmišljali su i o osnovanju izborne inspekcije, ali to, ipak, nisu uvrstili u svoj zakonski prijedlog, jer, kako kažu, „takve inspekcije nema nigdje na svijetu“.

Da postoji u BiH, izborna inspekcija bi, bez sumnje, imala pune ruke posla. Samo na posljednjim izborima, CIK je otkrio 1.020 falsifikovanih potpisa preminulih birača, uz koje je upisan autenatičan matični broj i broj lične karte.

Čak 98 političkih subjekata je na ovakav način prikupljalo „potpise podrške“ za kandidaturu. Ustvari, takvih je, zasigurno, bilo mnogo više, ali je njih 98 uhvaćeno u prevari.

Svi ovi slučajevi su prijavljeni tužilaštvima, ali u većini predmeta još nema povratne informacije da li je otvorena istraga.

U dva slučaja, navode u CIK-u, postupak je obustavljen, jer su osumnjičeni, koji su prikupljali potpise, rekli da „nisu zagledali u lične karte“, ili da nisu znali šta rade i za koga.

FOTO: SRNA
FOTO: SRNA
Članovi CIK BiH

Za glasanje poštom na minulim lokalnim izborima prijavljeno je rekordnih 153.247 birača. Otkriveno je da je za ovakav način glasanja prijavljeno 411 umrlih građana.

Bilo je i slučajeva da je u inostranstvu „prijavljeno“ i po 50 ljudi, koji navodno žive na istoj adresi, negdje u Njemačkoj ili Australiji, a da u stvarnosti nisu mrdnuli iz BiH. Ti građani ni ne znaju da su prijavljeni za glasanje u inostranstvu i to saznaju tek na dan izbora.

Kada je u pitanju glasanje poštom, bilo je i primjera da je jedan građanin „prijavljen“ na više adresa, od kojih nijedna nije vjerodostojna.

U CIK-u kažu da su predložili zakonska rješenja, koja će doprinijeti sprečavanju ovakvih manipulacija.

Ipak, pitanje je koliko bi sva ova rješenja čak i ako „prođu“ u Parlamentu BiH, doprinijela razrješavanju izbornog Gordijevog čvora. Jer, ključ rješenja je u rukama najmoćnijih stranaka, a ne izbornih profesionalaca.

Rogić: Završe školu preko veze, pa provode izbore

U zakonskom prijedlogu CIK-a predviđena je i permanentna obuka članova biračkih odbora i lokalnih izbornih komisija i osnivanje Centra za edukaciju. Član CIK-a Vlado Rogić kaže da je u proteklim izbornim ciklusima među članovima biračkih odbora bilo i ljudi koji su „preko veze završili srednju školu“ i koji ne razumiju ni šta su izbori, ni kako funkcioniše politički sistem. – Nije moguće da mu sve to objasnite za nekoliko sati obuke, ali pitanje je da li njih to uopšte zanima. Njima je značajnija “obuka”, u strankama koje su ih kandidovale za biračke odbore – kaže Rogić.

Prihvati notifikacije