Svijet

"Doktor Propast" šta smatra da je najveća prijetnja po čovječanstvo "Moramo da brinemo o svemu istovremeno"

Amerikanac Nurijel Rubini, jedan od najpoznatijih ekonomista današnjice, u opsežnom intervju govorio je o mega prijetnjama koje ugrožavaju našu budućnost.

"Doktor Propast" šta smatra da je najveća prijetnja po čovječanstvo "Moramo da brinemo o svemu istovremeno"
FOTO: N1/YOUTUBE/SCREENSHOT

Rubini je predvideo ekonomsku krizu 2008. godine, a zbog pesimističnih predviđanja stekao je nadimak “doktor Propast”, ali on bi više volio da ga zovu doktor Realista.

Pojasnio je da su prijetnje o kojima je pisao u novoj knjizi stvarne.

– Šezdesete i sedamdesete godine proveo sam u Italiji. Tada nije bilo zabrinutosti zbog nuklearnih prijetnji, niko nije pominjao klimatske promjene i globalnu pandemiju. Nije bilo govora o tome da će roboti preuzeti naše poslove, živeli smo u stabilnim demokratijama, čak i ako nisu bile savršene. Javni dug nije bio visok, nismo imali prestaru populaciju. To je svijet u kojemu sam odrastao. Danas moram da brinem o svemu tome -pojasnio je on u intervjuu “Špiglu”.

Ispričao je kako je nedavno u Vašingtonu na sastanku MMF-a ekonomski istoričar Nil Ferguson komentarisao kako bismo imali sreće da nas pogodi kriza poput one iz 70-tih, a da ne bude rata kao 40-tih. Na istom sastanku su savjetnici za nacionalnu bezbjednost izrazili zabrinuti zbog uplitanja NATO u rat između Rusije i Ukrajine.

FOTO: YURI KOCHETKOV/RINGIER
FOTO: YURI KOCHETKOV/RINGIER

– Upravo sam jutros pročitao kako Bajdenova administracija očekuje da Kina uskoro napadne Tajvan. Iskreno rečeno, Treći svjetski rat zapravo je već počeo, svakako u Ukrajini i u internetskom prostoru – tvrdi Rubini.

U razgovoru je iznio stav da bi političari trebalo prvo da se pobrinu za rat u Ukrajini, a tek potom da rešavaju krizu u Iranu, Izraelu ili Kini. Istovremeno bi morali razmišljati o inflaciji i recesiji, odnosno stagflaciji.

– Evrozona je već u recesiji i mislim da će biti dugačka i ružna. U Velikoj Britaniji je još gore – tvrdi on.

Govoreći o pandemiji, spomenuo je kako je situacija pod kontrolom, ali da bi se uskoro mogle pojaviti nove varijante covida-19. Kaže da su klimatske promjene “usporena katastrofa koja se ubrzava”. Za svaku od 10 prijetnji koje opisuje u svojoj knjizi, kako je rekao, može iznijeti deset primjera koji se događaju u ovom trenutku, ne u dalekoj budućnosti.

Potom je na nekoliko primjera govorio o prijetnji koja se tiče klimatskih promjena.

– Ljetos je vladala suša u svim dijelovima svijeta, pa tako i u SAD. U blizini Las Vegasa suša je bila tolika da su tijela mafijaša iz 50-tih pronađena u isušenim jezerima. U Kaliforniji farmeri prodaju svoja prava na vodu jer im je to profitabilnije nego da nešto uzgajaju. Na Floridi više ne možete osigurati kuću na obali. Polovina Amerikanaca moraće da se preseli na Srednji zapad ili u Kanadu. To je nauka, a ne nagađanja -rekao je.

Druga prijetnja koju u svojoj knjizi opisuje tiče se odnosa SAD-a i Evrope. Tvrdi da bi Amerika na Evropu mogla da izvrši pritisak s ciljem da ograniči ekonomske odnose s Kinom jer ne želi da ugrozi američku vojnu prisutnost na kontinentu. Tvrdi da se takav scenario već odigrava.

– SAD je donio nove propise kojima se zabranjuje izvoz poluvodiča kineskim kompanijama za vještačku inteligenciju (AI), vojnu upotrebu ili kvantno računarstvo. Evropljani žele da nastave poslovanje sa SAD-om i Kinom, ali to neće biti moguće zbog pitanja nacionalne bezbjednosti. Trgovina, finansije, tehnologija, internet: sve će se podijeliti na dva dijela -tvrdio on.

FOTO: STRINGER/EPA
FOTO: STRINGER/EPA

Američki ekonomista komentarisao je kako je Njemačka jako griješila jer se u velikoj mjeri oslanjala na energiju iz Rusije.

Na molbu da uporedi krizu iz 70-tih godina prošloga vijeka, kada je svijet takođe proživljavao energetsku krizu, visoku inflaciju i stagflaciju, s današnjom situacijom rekao je da je danas puno teže, prenosi Blic.

– U to vrijeme nismo imali toliko javnog i privatnog duga kao danas. Ako centralne banke podignu kamatne stope u borbi protiv inflacije, to će dovesti do bankrota mnogih ‘zombi‘ kompanija, banaka u secni i državnih institucija. Osim toga, naftnu krizu uzrokovalo je puno više geopolitičkih šokova nego tada. Zamislite samo kakve bi posljedice imao kineski napad na Tajvan, koji proizvodi 50 odsto svih poluprovodnika na svijetu, od čega 80 odsto vrhunskih. To bi bio globalni šok. Danas puno više zavisimo o poluprovodnicima nego o nafti – upozorio je Rubini.

FOTO: SERGIY KOZLOV/EPA
FOTO: SERGIY KOZLOV/EPA

U svojoj knjizi kao najveću mega prijetnju opisuje klimatske promjene.

– Moramo da brinemo o svemu istovremeno, jer su sve te mega prijetnje povezane međusobno. Jedan primjer: trenutno nema načina da se značajno smanje emisije CO2 bez ekonomskog pada. Iako smo 2020. imali najgoru recesiju u 60 godina, emisije stakleničkih gasova pale su samo za 9 odsto. S druge strane, bez snažnog ekonomskog razvoja, nećemo moći da riješimo problem duga. Dakle, moramo da pronađeno druge načine za rast bez emisija stakleničkih gasova- rekao je.

Izrazio je zabrinutost u opstanak demokratije protiv autoritarnih sistema poput Rusije ili Kine. Podsjetio je da su demokratije krhke kada se događaju veliki šokovi u svijetu, dodajući da se uvijek nađe neki mačo muškarac koji kaže da će ‘spasiti državu” i onda krivicu svali na strance.

Tvrdi da je Vladimir Putin upravo to napravio s Ukrajinom.

– Erdogan bi iduće godine to mogao napraviti s Grčkom, mogao bi pokušati stvoriti krizu jer mu inače prijeti poraz na izborima. Ako se Donald Tramp opet kandiduje i izgubi izbore, mogao bi ovog puta otvoreno da pozove pristalice da napadnu Kapitol. Mogli bismo svjedočiti nasilju i pravom građanskom ratu u SAD. Situacija u Njemačkoj izgleda relativno dobro. Ali ne znamo što će se dogoditi ako ekonomija počne da slabi i ljudi glasaju za desničare -ispričao je.

Rubini je na kraju razgovora iznio mogući scenario u slučaju nuklearnog rata.

– Tokom pandemije nisam bježao u Hemptons ili Mijami poput mnogih drugih. Ostao sam ovde, svjedočio demonstracijama, volontirao da pomognem beskućnicima. Svakodnevno sam svjedočio očaju mnogih prijatelja umjetnika koji su izgubili posao pa nisu mogli da plaćaju stanarinu. Ostaću u Njujorku čak i ako ga pogodi uragan koji može dovesti do nasilja i haosa. Moramo se suočiti sa svetom kakav jeste. Čak i ako dođe do nuklearnog rata. Jer prva bomba pala bi na Njurok, a sledeća na Moskvu -upozorio je.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu