Banjaluka

DOKUMENTACIJA NA DORADI Dajak pristanište na Vrbasu od jeseni

Banjaluka bi na jesen trebala dobiti dajak pristanište, na plaži Abacija, koje će kao sadržaj, građanima i turistima, promovisati vožnju Vrbasom u čamcu koji se smatra jednim od simbola grada.

DOKUMENTACIJA NA DORADI Dajak pristanište na Vrbasu od jeseni
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Već nekoliko godina se u Banjaluci govori o ideji izgradnje ovog pristaništa, koje bi trebalo da upotpuni turističku ponudu grada tako što će u prvi plan staviti upravo dajak čamac.

Čak je bilo najavljivano da će projekat biti završen prošle godine, ali to se nije dogodilo zbog problema sa tenderom za izbor projektanta, što je odgađalo početak radova. Prema posljednjim informacijama, taj projekat je i dalje u fazi pripreme.

Tender

Načelnik Odjeljenja za komunalne poslove Petar Bilčar je rekao da je projektna dokumentacija za izgradnju ovog pristaništa vraćena na doradu.

Tek kada dobijemo novu verziju projekta, i ako sve bude u redu, možemo ići u objavu tendera za izbor izvođača radova. Ukoliko ne bude problema, odnosno žalbi na tender, planirali smo da izgradnja počne u avgustu ili na prelazu u septembar. Taj period je najbolji zato što je vodostaj Vrbasa tada nizak, što mogućava radove na obali i u koritu – najavioje Bilčar.

Pročitajte još

Dodao je da je u budžetu grada za realizaciju ovog projekta predviđeno  150.000 KM, te da je izgradnja pristaništa planirana u Obilićevu, kod Kluba izviđača “22. april”.

Ukoliko se ovaj plan Grada obistini, Banjaluka bi tek na jesen mogla dobiti dajak pristanište.

Simbol

Dajak čamac je specifičan za Banjaluku i dobio je naziv po obrađenom komadu drveta kojim se gura čamac. Sam dajak je dugačak četiri metra i poželjno je da je što lakši. Valjkastog je oblika, a treba da je dovoljno gladak da ne stvara povrede na rukama vozača, a u isto vrijeme dovoljno hrapav da ne klizi iz ruku.

Dajak je još od svog postanka imao specifičan izgled i oblik trupa prilagođen brzom Vrbasu. Ovaj čamac je ranije korišten u trgovačke svrhe, za prevoz robe sa obale na obalu, uzvodno ili nizvodno.

Pretpostavlja se da je specifičan način vožnje čamca na Vrbasu proistekao zbog konfiguracije korita rijeke, koja je u Banjaluci brza i najvećim djelom plitka sa kamenim i stjenovitim dnom. To je uticalo i na konstrukciju čamca, dugog, uskog i plitkog gaza, kako bi u praksi savladali brzake Vrbasa. Dužine ovog čamca su varirale i kretale su se od 6 do 9 metara, a širine od 70 centimetara do metra, u zavisnosti od namjene i majstora koji ga je pravio. Težina je varirala od 120 do 180 kilograma.

Tokom vijekova ovaj neobičan čamac je postao simbol grada, ostavivši traga u kulturi Banjalučana.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije