Kultura

DOKUMENTARAC O ŠABANU BAJRAMOVIĆU Od Golog otoka pa do trona, na sceni je uvijek bio kralj (VIDEO, FOTO)

Gdje je i na koji način snimljena pjesma “Đelem, đelem“ koja je postala nezvanična svjetska himna Roma, ali i mnoge druge zanimljivosti sa početka karijere legendarnog pjevača Šabana Bajramovića otkriva novi dokumentarac o Kralju romske pjesme koji je premijerno prikazan 11. maja u Niškom kulturnom centru.

DOKUMENTARAC O ŠABANU BAJRAMOVIĆU Od Golog otoka pa do trona, na sceni je uvijek bio kralj (VIDEO, FOTO)
FOTO: BRANKO JANAČKOVĆ / RINGIER

Promocija filma „Muzička biografija Šabana Bajramovića“ kako nosi naziv ovog dokumentarno ostvarenje Udruženja FROS, počeo je uz zvuke jedne od najpoznatijih Šabanovih numera „Sajbija“, koju je izveo poznati trubač Nebojša Sejdić dok je u prepunu salu NKC ulazio sa Nebojšom Saitovićem – Nešom Saitom, liderom „Crnih mambi“.

Film donosi dragocjene priče o muzičkim počecima Bajramovića, koje još više upotpunjuju mozaik o nevjerovatnom životu slavnog muzičara, a poseban kurioizitet jeste to što o njemu govore poznati pjevači iz Niša Dragoslav Mihailović – Kanarinac, Remza Lalović, Ninoslav Ademović, profesor muzike Dragan Petrović ali i viđenije Nišlije Nebošja Bogdanović i Radiša Sarić sa kojima je drugovao. Fim prati Šabanov muzički razvoj od zloglasnog Golog otoka, na kojem je prvi put počeo da se bavi muzikom, do uspona na tron Kralja romske pjesme, a sve uz muziku njegovih najpoznatijih numera koje izvode Neša Saita i „Crne Mambe“, bend koji nastavlja tradiciju Bajramovićeve muzike.

FOTO: BRANKO JANAČKOVĆ / RINGIER
FOTO: BRANKO JANAČKOVĆ / RINGIER

Poznati pjevač, muzičar i kompozitor Ninoslav Ademović ispričao je kako su u Šabanovom moćnom muzikom umu nastajali neki od najpoznatijih ritmova njegovih pjesama ali se i podsjetio, i od zaborava sačuvao i neke od anegodota iz Šabanovog života.

– Bili smo u Veneciji gdje smo dobili nagradu „Zlatni lav“. Šaban je trebalo da izvede nekoliko numera. Ne znam koja je pjesma bila, kad iz publike jedan Ciganin podiže ruku u kojoj je bilo 500 evra. Šaban kada ga je vidio, gleda u mene, pa u njega. „Me kalav“, kaže, „ja ću da uzmem“. Pokazujem mu očima da to ne radi. A on, korak po korak, korak po korak dođe do čovjeka i uze onih 500 evra. Meni se digla kosa na glavi, ne znam šta da mu kažem. A on, da se ja ne bi naljutio, tih 500 evra donese meni i stavi mi na klavijaturu. E, to je Šaban. Zamisli, on je dobio 5.000 evra da nastupa, pola koncerta je trebalo da otpjeva, deset pjesama. Ja napravim orkestar, odemo odavde avionom nas osmoro, uvježbani smo, odjela, dolaziš tamo te dočekuju ne znam kako… A on vidio 500 evra i mora da ih uzme – ispričao je Ademović, izazvavši ovacije u publici koja je gledala film.

FOTO: BRANKO JANAČKOVĆ / RINGIER
FOTO: BRANKO JANAČKOVĆ / RINGIER

Ademović se sjetio i saradnje sa Goranom Bregovićem i snimanja čuvene numere „Maki, Maki“ koju je otpjevao Šaban.

– Brega je pisao tekstove na srpskom pa pozove jednog Roma da ih prvede na romski jezik. Šaban čita tekst pa me pita: „Ninđa, jel ovako da pjevam, Maki, Maki“. Ja mu kažem tako pjevaj. A on nastavlja: „pa ko piše ovakve pe**rske tekstove?“. A pričamo na romskom. Brega stoji tu pored pa pita: „Šta kaže, šta kaže?“. Ja kažem Bregi: „Kaže mnogo dobri tekstovi“. Mislim to je bio Šaban – ispričao je Ademović.

Dragoslav Mihailović Kanarinac, jedan od najpoznatijih niških pjevača izvorne muzike, ne krije šta za njega na početku karijere bio Šaban, za koga je važilo da nikada dva puta nije isto otpjevao istu pesmu.

– On je bio poseban. Bio je moj idol. On kada bi nešto otpjevao, to je bila inspiracija za pjevače – priča Kanarinac u filmu.

A Dragoslav Petrović, profesor muzike i muzički urednik „Radio Beograda“ i „Radio Niša“, potvrđuje Šabanovu posebnost na sceni.

– Na sceni je bio fantastičan. Uvijek je bio kralj – zaključuje on.

FOTO: BRANKO JANAČKOVĆ / RINGIER
FOTO: BRANKO JANAČKOVĆ / RINGIER

Dug prema Šabanu

Nebojša Saitović, jedan od tvoraca filma i frontmen „Crnih Mambi“ koje na pravi način čuvaju autentičan duh Šabanove muzike, priznaje da nije bilo lako „spakovati“ u 43 minuta filma Šabanovu muzičku biografiju ali da su u tome uspjeli na pravi način.

– Moja prva svirka sa njim je bila doček Nove godine u motelu Deligrad 1976.godine. On je vidio da ću ja da ostavim školu i fakultet pa me je u dogovoru sa mojim ocem ignorisao. Kasnije smo ipak počeli opet da radimo a na dan njegove smrti tadašnji predsjednik Boris Tadić je došao i lično me pitao da nastavim sa „Crnim Mambama“ tako da taj orkestar vodim od 2008. godine. Postoji jedan dug prema Šabanu. Ovaj film je jednostavno kao neka karika koja je falila i za njega i za mene da završimo priču o njemu. Namjerno sam zvao ljude sa njegovog početka karijere kada je došao sa Golog otoka i kada upoznaje Remzu i Kanarinca koji su počeli da prave karijere. Film je urađen po mom nahođenju ali i razmišljanju kako bi on razmišljao. Da je živ, on bi pozvao iste ove ljude da govore o njemu. Emocije su bile mnogo velike. Po reakciji publike mislim da je film dobar, rekao je Saitović. Film je nastao u produkciji Udruženja FROS, a osim Saitovića koji je menadžer projekta, u realizaciji filma učestvovali su Aleksandra Saitović (producent), Aleksandar Mihailović (prezenter), Marko Smiljković (novinar) i Marko Radojković (snimanje i montaža). Projekat je sufinansiran sredstvima grada Niša i Ministarstva kulture i informisanja.

Film uz muzičku biografiju otkriva i dio života

Filmski kritičar Dejan Dabić kaže da je Bajramović po svim kriterijumima zaslužio da se o njemu snimi igrani film.

– Do sada smo uglavnom gledali dokumentarce gdje o Šabanu govore ljudi koji ga ili nisu lično poznavali ili su ga gledali i procenjivali kao muzičara, pjevača, kompozitora. Film je ovog puta ponudio ljude bliske Šabanu. Ovo je, možda je grub izraz, insajderski film gdje se otkriva suština nekih muzičkih dostignuća. Kada o rimtovima govori Ninoslav Ademović, to nećete čuti na nekom drugom mjestu. I uz tu muzičku biografiju se otkriva i dio Šabanovog života. Ali, Šabanov život je isuviše bogat da bi mogao da bude predstavljen čak i u nekom ovakvom ili cjelovečernjem dokumentarcu. On zaslužuje jedan punokrvni dugometražni film – kaže Dabić.

Poklon

Ademović se u filmu sjetio još jedne anegdote iz Šabanovog života.

– Došao ja sa jedne tezge u 4 noću, legao da spavam a ujutru rano u stan došao Šabi i njegova žena Mica. Šaban stoji, i sa obe ruke ispred sebe drži trenerku. Kažem, šta je bilo?. „Molim te da mi pomogneš da napravimo kasetu za dva dana“. Dugovao je pare nekom kamatašu i trebao mu je novac što pre. Pa znaš li koliko ima sati a i šta je ta trenerka. A Šaban kaže: „pa, poklon“. Takav je bio Šaban – ispričao Ademović, piše Blic.

Umro u 72. godini od infarkta

Šaban Bajramović je preminuo u 72. godini života, 8. juna 2008. godine zbog srčanog udara. U devetnaestoj godini je zbog ljubavi pobjegao iz vojske, pa je kao dezerter, osuđen na tri godine zatvora na Golom otoku gdje je i počeo da se bavi muzikom. Prvu ploču je snimio 1964. godine, a iza njega je ostalo oko dvadeset albuma i pedesetak singlova. Napisao je i komponovao oko 700 pjesama. Preko 20 godina je bio na čelu grupe „Crne mambe“ sa kojom je obišao pola svijeta. Na poziv Nehrua i Indire Gandi, bio je u Indiji, a spektakularne koncerte održao je širom svijeta. Snimao je i filmove – sa Goranom Paskaljevićem „Anđeo čuvar“ (1987), sa Milanom Jelićem „Nedeljni ručak“ (1982), sa Stoletom Popovim „Ciganska magija“ (1997).

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije