Ovo su ocijenili učesnici okruglog stola “Novi standardi i izazovi u primjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici” u Bijeljini.
Nasilje u porodici, nažalost, učestalo je i na sprečavanju ove pojave moraju se angažovati sve nadležne institucije, poruka je sa ovog skupa.
Novim zakonom nasilje u porodici ne tretira se više kao prekršajno nego kao krivično djelo i to je prvi zakon koji se bavi zaštitom žrtve, a ne kažnjavanjem nasilnika.
Lice od povjerenja
Počeli smo da sprovodimo Protokol, poznatiji kao Istanbulska konvencija, koja je propisala da je država dužna da pruži zaštitu žrtvi. Novina je institut „lice od povjerenja“, koje u prvi momenat, kada se desi nasilje, žrtvi pruža adekvatnu podršku. Ovo je revolucionaran zakon u oblasti zaštite žrtve od nasilja u porodici i nadam se da će on proizvesti donošenje okvirnog zakona u RS i BiH koji će uopšte baviti žrvtom bilo kakve vrste nasilja i koji će jasno propisati koja su prava i obaveze države i pronaći način kako da se to kasnije refundira od nasilnika – kaže predsjednik Osnovnog suda Bijeljina Aida Hanušić.
Centri za socijalni rad su takođe jedan od subjekata zaštite od nasilja u porodici, koji evidentiraju ove slučajeve i preduzimaju mjere zaštite žrtava.
Više nasilja od prijavljenog
Sekretar Centra za socijalni rad Bijeljina Vesna Savić podsjeća da se na godišnjem nivou evidentira od 100 do 120 prijava nasilja u porodici. Ona upozorava da to nije konačna cifra, jer postoji i onaj “tamni broj”, odnosno slučajevi koji nikada ne budu prijavljeni. Izvjesno je, kaže, da postoji veći broj slučajeva nasilja u porodici.
– Žrtve u porodici su, nažalost, iz svih kategorija. Iskustva pokazuju da su žrtve iz socijalno ugroženih porodica, ali i visokoobrazovanih i situiranih porodica. Nema društvene grupe koja je pošteđena porodičnog nasilja. Najvažnije je da pokažemo da postoje načini i mehanizmi kojima će se nasilje zaustaviti i spriječiti, a žrtve zaštititi – kaže Savićeva.
Uprkos nastojanjima nadležnih, nasilje u porodici je sve učestalije u našem društvu. Veliki broj povratnika u činjenju nasilja, loša kaznena politika, samo su neke od okolnosti koje otežavaju borbu protiv ove nemile pojave.
– Jedinstven stav onih koji se bave ovom problematikom je da se sprečavanju nasilja u porodici mora prići multidisciplinarno, odnosno da se u ovaj posao moraju dodatno uključiti i druge nadležne institucije – kaže predsjednica Fondacije „Lara“ Radmila Žigić.
Skup, kojem su prisustvovali predstavnici suda, tužilaštava, centara za socijalni rad i domova zdravlja sa područja Ugljevika , Lopara, Bijeljine. organizovalo je Udruženje žena “Lara”, u saradnji sa nevladinom organizacijom “Ženski centar” iz Trebinja i uz podršku švedske fondacije Kvina Til Kvina.
Kako bi se žrtvama nasilja pružila i materijalna, psihološka i pravna pomoć, u Bijeljini je 2012. godine osnovana Sigurna kuća, a u funkciji je i SOS telefon.
Bolje, ali treba raditi
– Očekujemo da će se uvođenjem “osobe od povjerenja” žrtve osjećati slobodnije da prijave nasilje i da će istrajati u svjedočenju protiv nasilnika. Očekujemo da će se sada svi drugačije orijentisati prema nasilju u porodici, jer više nije prekršajno već krivično djelo – kaže Lara Žigić.
Dodaje da ima mnogo novina, ali i da treba mnogo raditi da bi se novine razumjele i sprovodile.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu