Priča prof.dr Lidija Kandolf Sekulović, dermatolog-onkolog, Klinike za kožne i polne bolesti VMA.
Imajući u vidu da je pojava melanoma i raka kože u Srbiji i svetu u porastu prethodnih decenija, i da se svakih pet godina učestalost poveća za 15 do 20 odsto, neophodno je skrenuti pažnju i dati uputstva kako možete obaviti samopregled.
– Kada se melanom ili drugi oblici raka kože prepoznaju rano, mogu se trajno i potpuno izliječiti jednostavnom hirurškom intervencijom koja je manje neprijatna od odlaska zubaru. Zbog svega navedenog, važno je da svima ukažemo da odlaganje odlaska ljekaru može da oteža liječenje raka kože i ugrozi život. Postoje dvije osnovne vrste melanoma kože koje treba prepoznati. Jedan je površno šireći koji izgleda kao svijetlobraon do tamnobraon ili crna mrlja koja je u ravni kože, liči na običan mladež, bezbolan je, ali tokom mjeseci ili godina raste, mijenja oblik, dobija nepravilne ivice, a potom se neki njegov dio izdiže i na kraju krvari, objašnjava profesorka Kandolf Sekulović, piše Žena Blic.
Druga najčešća vrsta melanoma je nodularni melanom, odnosno melanom u obliku čvora koji brzo raste na potpuno neizmijenjenoj koži tokom nekoliko mjeseci, dok se njegova boja kreće od tamno braon i crne, ali može biti i ružičast, ali boje kože.
– Za površno šireće melanome mjeseci i godine su potrebne da se razviju i prošire u limfne čvorove i unutrašnje organe, ali za nodularni melanom je karakteristično da se može i unutar nekoliko mjeseci pojaviti i proširiti u unutrašnje organe kada može da ugrozi život. Kako bi rano prepoznali melanom i druge oblike raka kože, važno je obaviti pregled cijele kože i naučiti dva pravila za otkrivanje melanoma – ABCDE pravilo i EFG pravilo, kaže profesorka.
ABCDE pravilo otkriva najčešću vrstu melanoma, površno šireći melanom koji dugo može da liči na običan mladež kada se pojavi.
– Ako primijetite da imate pigmentovanu ili nepigmentovanu promjenu na koži koja je A – asimetrična B – da ima nepravilne ivice (engl. Border), C – mijenja bolju (engl. Colour), da je prečnika većeg od 6 mm (engl. D – diameter), E – da tokom vremena promena raste i menja boju i oblik (engl. Evolution), znači da je vrijeme da se javite dermatologu na pregled. Nešto rjeđi tip melanoma je melanom u obliku čvora (bezbojnog, mrkog ili crnog), a on se otkriva EFG pravilom: ako primetite da vam se na koži pojavila nova promjena koja je iznad nivoa kože (elevation), koja je tvrda kada je opipate (F – firm to touch) i ako raste iz mjeseca u mjesec (G – growth), takođe je vreme da se javite dermatologu, objašnjava profesorka Kandolf Sekulović
“Znak ružnog pačeta”
Svi mladeži bi trebalo da izgledaju prilično slično i da imaju sličan oblik i boje. Ukoliko se pojavi nova promjena, upozorava profesorka, koja izgleda različito od ostalih mladeža, ona je sumnjiva i znak je da treba da odete na pregled da proverite o čemu se radi.
– Sa ovim jednostavnim pravilima, možete biti sigurni da ćete melanom otkriti na vrijeme, i kada se javite dermatologu i hirurgu, liječenje će biti najuspješnije. Ipak, za osobe koje imaju preko 50 mladeža, to neće biti dovoljno pa je neophodan i godišnji pregled dermatologa sa dermoskopijom i formiranjem mape mladeža. Kada primijetite nešto novo na koži što se mijenja, ili mladež koji se promijenio vrijeme je da se javite dermatologu koji će obaviti klinički i dermoskopski pregled cijele kože. Pregled kod dermatologa sa dermoskopijom je potpuno bezbolan i jednostavan. Za pregled cijele kože od glave do pete potrebno je u prosjeku je 10-15 minuta, osim kod osoba koje imaju preko 50 mladeža, kada je potrebno uradiiti i mapu mladeža te ovakav pregled može da traje i 30 minuta. Ukoliko se tokom pregleda otkrije sumnjiva promjena, osobu se upućuje hirurgu (plastičnom hirurgu, dermatohirurgu, onkohirurgu) radi hirurškog uklanjanja i histopatološke analize uklonjene promene pod mikroskopom od strane patologa. To još uvek ne znači da je svaka sumnjiva promjena zloćudna. Tek se histopatološkom analizom sa sigurnošću utvrđuje da li se radi o dobroćudnoj ili zloćudnoj promeni i sa ovim nalazom planira se dalje lečenje ili redovni kontrolni pregledi, kaže prof.dr Lidija Kandolf Sekulović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu