Uvidom u spisak odobrenog novca vidljivo je da je odobren javnom sektoru, prije svega javnim preduzećima, ustanovama, lokalnim zajednicama i slično. Privatni poslodavci se rjeđe odlučuju i prijavljuju na ove konkurse Zavoda za zapošljavanje.
Konkretno, riječ je o Programu podrške zapošljavanju mladih sa VSS i SSS u statusu pripravnika u 2020. godini za šta je, kako nam je rečeno u Zavodu, odobreno nešto više od šest miliona KM za zapošljavanje 883 osobe po tri komponente.
Tri komponente
Prva komponenta se odnosi na zapošljavanje 102 djece poginulih boraca bez radnog iskustva sa VSS, za šta je izdvojeno nešto više od 1,1 milion KM. Zaposleno je njih 39. Zatim, zapošljavanje 70 djece poginulih boraca bez radnog iskustva sa SSS, za šta je izdvojeno 326.390 KM. Zaposleno je njih 33.
U trećoj komponenti je predviđeno zapošljavanje 711 osoba bez radnog iskustva sa VSS, za šta je izdvojeno oko 4,7 miliona KM. Zaposleno je njih 459.
Za djecu poginulih boraca poslodavcima se uplaćuje bruto naknada, a za pripravnike sa VSS (bez socijalne kategorije) neto naknada.
Predsjednik Upravnog odbora Zavoda za zapošljavanje RS Boško Tomić za Srpskainfo ocjenjuje da je zapošljavanje pripravnika jedan od najboljih projekata u RS.
– Prvi razlog je što se omogući mladim ljudima koji su završili fakultete da polože pripravnički kako bi poslije toga mogli da apliciraju za zapošljavanje. Određeni broj njih i ostane tu gdje odrade pripravnički. Preciznije, a po nekim analizama, više od 50 odsto ostaje da radi tu gdje su odradili pripravnički. To je dobra stvar – ističe Tomić.
Zanimanja
Smatra da se na ovaj način stimulišu mladi ljudi da ostanu u RS.
Na pitanje da li je manjkavost ovog programa to što se na konkurse uglavnom prijave poslodavci iz javnog sektora, Tomić kaže da postoje zanimanja koja ne mogu proći nigdje već u državnom sektoru.
– Recimo, prosvjetni radnici ne mogu nigde drugo osim u školama. Ili, veoma mali broj privatnika ima potrebu za pravnikom, to su državne institucije, sudovi, tužilaštva itd. U privatnim firmama se obično traži struka građevina, mašinstvo… – ističe Tomić.
Politički razlozi
Međutim, član Upravog odbora Zavoda za zapošljavanje ispred poslodavaca, Dragutin Škrebić, za Srpskainfo ocjenjuje da „javni sektor zapošljavanje pripravnika koristi više iz političkih razloga“.
– Političke stranke koriste tu situaciju i onda u javnom sektoru primaju ljude da bi tako obezbjedili sebi glasove za izbore, a što je opet kontraproduktivno. Prihvatam to da mladi ljudi moraju negdje da odrade pripravnički kako bi poslije mogli da konkurišu za neki posao. Ali, ovdje je problem što dio tih pripravnika ostaje u javnom sektoru i tako se svake godine neopravdano gomila broj zaposlenih – smatra Škrebić.
Osim toga, kako kaže, problem za privatne poslodavce je to što su to zanimanja koja mahom odgovaraju javnom sektoru.
– To su uglavnom društvene nauke, a nama treba proizvodni kadar kojeg i nema na Zavodu za zapošljavanje. Evo, nemate nijednog inženjera obućarske tehnologije. Prije nekoliko godina je u Banjaluci na Tehnološkom fakultetu otvoren smjer kožarstvo, ali to je više prerada kože nego obuća. Još koristimo stari kadar iz bivše države – objašnjava Škrebić.
Bruto naknada
Danko Ružičić, član UO Zavoda za zapošljavanje ispred Saveza sindikata, kaže da program zapošljavanja pripravnika uglavnom služi mladim ljudima da odrade pripravnički kako bi posle mogli da konkurišu za posao.
– Privatni poslodavac neće tako lako da primi pripravnike. Veću zainteresovanost su pokazali za djecu poginulih boraca, jer se za njih plaća bruto naknada – ističe Ružičić.
Po njemu je Program zapošljavanja pripravnika veoma dobar, jer je to gotovo jedino rješenje da mladi odrade pripravnički staž u Srpskoj.
U Zavodu za zapošljavanje napominju da Program podrške zapošljavanju mladih sa VSS i SSS u statusu pripravnika nije završen i da je do kraja prošle godine utrošeno nešto više od 3,5 miliona KM.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu