Kultura

DRŽITE DISTANCU OD MUNKOVOG “VRISKA” Stručnjaci otkrili da slika blijedi ZBOG LJUDSKOG DAHA

Naučnici koji su izveli podrobnu analizu Munkovog “Vriska” kažu da slika blijedi zbog ljudskog daha. Dok je Munkov muzej u Oslu, gdje je djelo izloženo, zatvoren, “Vrisak” uživa u preko potrebnoj socijalnoj distanci.

DRŽITE DISTANCU OD MUNKOVOG “VRISKA” Stručnjaci otkrili da slika blijedi ZBOG LJUDSKOG DAHA
FOTO: YURI KOCHETKOV/EPA

Između 1893. i 1910. godine, norveški slikar Edvard Munk (1863-1944) napravio je četiri verzije “Vriska”. Ona iz 1910. nalazi se u Nacionalnoj galeriji u Oslu. Vremenom je počela da blijedi. Ne zbog lošeg svjetla ili nepropisnih uslova izlaganja, već, jednostavno zato što ljudi dišu u nju, zaključili su naučnici a prenosi britanski Gardijan.

Međunarodni tim stručnjaka je, pomoću UV zraka i drugih tehnika, pokušao da istraži razloge za pogoršanje stanja boje na slici. Oni su zaključili da je Munk, vjerovatno slučajno, koristio nečist kadmijum sulfid za žutu boju, koji je veoma osjetljiv na vlažnost te samo od prisustva ljudskog daha može da izblijedi i počne da se ljuspa.

Kao posljedica toga, svjetlo žuta boja koju je umjetnik prvobitno koristio za zalazak sunca u pozadini i u predjelu vrata svog napaćenog modela, postepeno je postala neka prljavo bijela nijansa, a debeli sloj žute koju je koristio za jezero iznad glave sada se ljuspa.

Obilato korišćenje ovog materijala u dobijanju boje predstavlja izazov za dugoročno čuvanje Munkovih djela, zbog njegove tendencije ka hemijskim transformacijama koje dovode do promene kolorita ili oštećenja structure – napisali su.

Jedan od naučnika, Koen Jansen, sa Univerziteta u Antverpenu, savjetovao je posjetiocima Munkovog muzeja u Oslu da joj “ostave prostor da diše”. Muzej, koji ne radi od 11. marta, ponovo će biti otvoren 15. juna. Do tada će “Vrisak” uživati u preko potrebnom socijalnom distanciranju od ljudi, tokom kojeg će se bar malo oporaviti, da ne kažemo – prodisati.

– Kada ljudi dišu oni prave vlagu i izbacuju hloride tako da, generealno, slikama ne prija da budu previše blizu daha prolaznika – rekao je Jansen.

Munkov muzej trebalo bi da ove godine promijeni lokaciju i ovo istraživanje biće uzeto u obzir kada se bude odlučivalo pod kojim uslovima će slika biti izlagana u budućnosti.

Sem ove verzije “Vriska”, u muzeju se nalazi i verzija iz 1893. rađena u tehnici pastela na kartonu, Nacionalna galerija u Oslu čuva primjerak iz iste godine, ali rađen u kombinaciji ulja, tempere i pastela na kartonu, dok je četvrta verzija, iz 1895, u privatnom vlasništvu Leona Bleka (kupio ju je 2012. za 120 miliona dolara).

“Vrisak” je jedna od najprepoznatljivijih slika iz istorije umjetnosti. Prikazuje užasnutu, pomalo demonsku, bespolnu figuru na mostu, nasuprot krvavocrvenog neba. Vremenom je postala simbol anksioznosti modernog čovjeka i duševnog bola, neshvaćenosti i praznine.

Sam Munk je sljedećim riječima opisao nastanak ovog djela:

– Šetao sam s prijateljima, sunce je zalazilo, nebo se pretvaralo u krvavo crvenu boju. Odjednom sam se osetio iscrpljenim, zaustavio sam se i oslonio na ogradu: vidio sam krv i plamene jezičke iznad plavo-crnog fjorda i grada. Moji su prijatelji nastavili da hodaju, a ja sam ostao, drhteći od nemira. Osjećao sam beskrajan krik kako se prolama prirodom.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije