Društvo

DUGI KOVID BRINE LJEKARE Dr Radosavljević liječi 30 pacijenata sa ovim fenomenom, evo koje TEGOBE IMAJU

Istraživanja pokazuju da oko 30 odsto pacijenata koji su preboljeli kovid-19, a koji se smatraju izliječenima od početne infekcije, nakon toga mjesecima osjećaju tegobe.

DUGI KOVID BRINE LJEKARE Dr Radosavljević liječi 30 pacijenata sa ovim fenomenom, evo koje TEGOBE IMAJU
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

U te tegobe se ubrajaju hroničan umor, otežano disanje i tzv. mentalne magle koje uključuju manjak energije, razdražljivost, probleme s koncentracijom, glavobolje, zaboravnost, nedostatak motivacije, depresiju, tjeskobu i zbunjenost, piše Blic Žena.

Prim. dr Tatjana Radosavljević, pneumoftiziolog, otkriva da u svojoj ordinaciji trenutno liječi 30 pacijenata sa „produženim kovidom“, da je svaki od njih priča za sebe i zahtijeva individualni pristup i terapiju.

Pročitajte još

– To su ljudi koji su praktično „između sistema“. Nisu više za kovid ambulantu, a nisu ni dobro jer imaju usporen oporavak. Dužina oporavka, inače, zavisi od težine bolesti, od toga da li su pacijenti imali upale pluća, koliko dugo su imali povišenu temperaturu, da li su primali kiseonik ili ne. Nažalost, mnogi pacijenati koji su preležali kovid 19 imaju tzv. „mentalne magle“ koje opisuju kao stanje „da su negdje krenuli, a ne znaju gdje“. Osjećaju da se brzo zamaraju, imaju hroničan umor, lupanje srca, znojenje, suvi kašalj, gubitak koncetracije, glavobolje, posttraumatski stres sindrom, promjene na perikardu, opni koja obavija srce, ožiljke na plućima… – objašnjava doktorka.

Oporavak traje duže

U laboratorijskim analizama, kaže, kod tih pacijenata može da se uoči povišena vrijednost CRP, D dimera, feritina, LDH, što ukazuje da se ova bolest kod njih sporije povlači.

– Kod pacijenata kod kojih period rekonvalescencije traje duže govorimo o tzv. dugotrajnom ili long kovidu.

Prema njenim riječima najvažnije je da se pacijenti jave pulmologu poslije prolaska aktivne faze bolesti kako bi se ustanovilo kakvo je stanje na plućima, ali i u cijelom organizmu, i da se oni redovno prate.

– Takođe je važno da se svaki pacijent posmatra i liječi kao jedinstven, da se eventulana terapija propisuje svakom pacijentu prema njegovim simptomima i kliničkom stanju. Borba protiv kovida nastavlja se i poslije negativizacije testa. Zato je potrebna saradnja pacijenata i ljekara, uz redovno praćenje laboratorijskih analiza. U ovo liječenje moraju da se uključe i kardiolozi, da prate eho srca i eventualno holter i EKG. Ne manje važna je i saradnja neurologa i psihijatra, pošto većina pacijenata poslije kovida pati od poremećaja koje podsjećaju na posttraumatski stres sindrom – zaključuje doktorka.