Da budemo precizni, prema pisanju Rojtersa, Ukrajina i Rusija (koja je i najveći izvoznik) učestvuju sa oko 29 odsto u ukupnom svetskom izvozu pšenice.
Cijena pšenice na terminskom trgovanju u SAD je skočila na 14-godišnji maksimum usljed povećanje potražnje uvoznika, koji žure da se snabdiju usljed zatvaranja luka u Ukrajini i prekida snabdijevanja iz Rusije. Cijena pšenice na Čikaškoj berzi iznosi 11,34 dolara za bušel (27,2 kilograma) i viša je za 40 odsto nego na početku ove godine.
– Ovo je još jedna instanca izbijanja konflikta u svetu, u trenutku kada je isti neodrživ, izjavio je portparol Svjetskog programa za hranu pri Ujedinjenim nacijama, Stiv Taravela, i dodao da stopa gladi u svetu značajno raste, prenosi američki portal Voks (Vox).
Situacija na svjetskom tržištu hrane nije bila zavidna ni prije izbijanja konflikta. Cijene prehrambenih sirovina na berzama su se u posljednje dvije godine popele na desetogodišnje maksimume, prije svega zbog pogoršavanja klimatskih uslova širom planete (veća učestalost suša sa jedne, i povećane padavine sa druge strane), a zatim i zbog zagušenja u lancima snabdijevanja izazanih pandemijom korona virusa.
Ako pogledamo ogromnu ulogu i Ukrajine i Rusije u snabdijevanju hranom čitavog svijeta, pogotovo žita, nestabilnost u proizvodnji hrane i izvoza iste mogu potencijalno da ostave posljedice po čitav svijet, veće od samog izbijanja sukoba i geopolitičke krize.
Ukrajina i Rusija su lideri po izvozu
Kako bi se stekao utisak koliki je značaj ove dvije zemlje u svjetskom lancu proizvodnje hrane, treba pogledati podatke o njihovom izvozu.
Prema podacima Međunarodnog trgovinskog centra iz 2020. godine, izvoz suncokreta i suncokretovog ulja iz Rusije je činio 39 odsto ukupnog izvoza u svijetu, dok je izvoz iz Ukrajine činio 18 odsto.
U slučaju žita Rusija u ukupnom izvozu učestvuje 18 odsto, a ukrajina 8 odsto. Obje zemlje učestvuju sa po 12 odsto u ukupnom izvozu ječma u svijetu. Ukrajina izvozi oko 13 odsto kukuruza u svijetu, a Rusija izvozi 13 odsto svjetske količine đubriva.
Smanjuju se zalihe
Samim tim, rat u Ukrajini preti globalnim zalihama, Sa smanjenjem njihovog izvoza smanjuju se zalihe drugih velikih izvoznika, kao što su SAD i EU jer one u trenutnom kontekstu moraju da intervenišu više na tržištu.
Rat u Ukrajini prijeti globalnim zalihama hlebnog zrna, jer se smanjuju zalihe velikih izvoznika kao što su Sjedinjene Države i Evropska unija, potkopavajući njihovu sposobnost da intervenišu u vremenima krize.
Prema procjeni Međunarodne agencije za žita (IGC) ukupne zalihe prehrambenih sirovina će pasti na desetogodišnji minimum od 57 miliona tona do kraja ove sezone. Ako pogledamo potencijalnu svetsku godišnju potrošnju, od 781 miliona tona, dakle ove godine ćemo imati u zalihama širom planete dovoljno sirovina da se svet nahrani samo 27 dana, prenosi Blic.
Takođe, postoji i zabrinutost da bi aktuelna kriza mogla da spriječi poljoprivrednike u Rusiji i Ukrajini da posiju žitarice ove sezone, što bi problem samo umnožilo.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu